Navršava se 53. godišnjica smrti sluge Božjega fra Ante Antića. Kao što znate, fra Ante je bio duhovni vođa mnogima, posebno franjevačkim bogoslovima i klericima, čijim se odgojem i formacijom bavio skoro 30 godina.
Sačuvane su tisuće njegovih pisama, od kojih su osobito zanimljiva pisma drugim svećenicima. Dio tih pisama objavljen je u Pisma svećeniku (I. svezak dostupan na internetu).
Vrijedi čitati ova pisma, jer je fra Ante Antić bio čovjek s darom posebnog, nadnaravnog, pogleda u dušu. Po tome je bio sličan sv. Leopoldu Mandiću i sv. Padre Piju.
Iz pisama se vidi s kolikom je ozbiljnošću Antić pristupao formaciji svećenika i redovnika. Kao i svi ostali veliki duhovni učitelji, on nastoji svoje učenike navesti da nadvladaju one dvije velike mane: sebeljublje i navezanost na svijet.
Pa tako u pismu od 2. travnja 1935. vrlo autoritativno naređuje jednom svećeniku:
"Da se u ovomu svemu popraviš naređujem ti da ispit savjesti obnavljaš najozbiljnije. Posveti mu 1/4 sata i pomnjivo promotri misli, riječi, djela, izvore pogrešaka, držanje volje, poslušnost milosti itd. Posebni ispit savjesti kroz ovaj mjesec: Zaboraviti sebe! Izjutra odmah odluči boriti se protivu neurednoj ljubavi k sebi. Na podne ispitaj sve ozbiljno i potpuno. Opet odluči. Do večere i uveče se opet savjesno ispitaj."
Dva mjeseca kasnije, Antić piše (str. 34.):
"Sve ide na dobro onima, koji Boga ljube. A možeš li jedan čas posumnjati u posebnu Providnost prema tvojoj duši? A što onda zadrži dušu da ne trči k svome cilju? Neuredna ljubav prema sebi. To je teža, koja uvijek u svemu vuče k sebi i priteže protiv svome teretu Božje ljubavi, Božjih nadahnuća, Njegovih glasova, opomena i rasvijetljenja. Ovo u sebi još nisi žrtvovao i prezreo, zato si duševno slab, nemoćan, sklon svakoj mani i vrlo krhak i lako pokretljiv od najmanjeg stvora. Odreci se ove ljubavi i nastoj je pogaziti na svim linijama: eto pobjede nad sobom, svijetom i đavlom. Tada ljubav Božja ne nalazi nikakve zapreke i ona gori u duši i srcu te ih usavršuje i pripravlja za sv. jedinstvo. Sinko, počnimo Gospodinu služiti. Odrecimo se samih sebe i nigdje ne tražimo sebe - ma nigdje. Ne mislimo na naše interese već samo na ono što je Gospodnje."
Druga važna stvar za svećenike i redovnike je nastojati biti što više izoliran od svijeta, imati što manje nepotrebnih kontakata sa svjetskim ljudima, a osobito sa ženama. Teško je i opisati koliko je to važno, a često i presudno.
Kad biste krenuli istraživati kako je pala većina današnjih raspopa, "bivših svećenika" i "svučenih fratara", onda biste utvrdili da je 99% njih palo jer su se previše olako izlagali ovome svijetu, koji ih je onda poveo za sobom. Upravo zbog toga, apsolutno je nužno da svećenici drže distancu prema svijetu i da se ne izlažu njegovim utjecajima.
Izdvajam, stoga, neke misli fra Ante o tom pitanju (tj. njegove poruke svećenicima) koje ću poredati kronološki, da se vidi kako kontinuirano uvijek inzistira na odvojenosti svećenika od svijeta:
[14. kolovoza 1931.]
"Treba nam vazda bditi i moliti. Najbolje je sredstvo: sad se učvršćivati i neprestano se držati Gospodina, čuvati sabranost i vježbati se u odricanju. Treba li nam izaći među svijet ili općiti s njime, tad se imamo čuvati s Gospodinom, a svijetom što kraće i što prvo povući se u samoću barem naše duše."
[18. kolovoza 1933.]
"Zašto si tako nestalan i brz na sve što je vanjsko?... Promisli na svoje zvanje. Ono se ne može ostvarivati ako se od svega ne udaljiš, ne fizično nego duhovno. Fizično što možeš i koliko možeš, ali duhom, srcem možeš potpuno, svaki dan što više i savršenije. Vrati se k svome miru. Pusti sve prolazno, a bavi se sa onim što Isus duši daje."
[26. kolovoza 1934.]
"Svakog suvišnog zadržavanja s osobama, bilo s kime, prekini, predobij se i prati točke dnevnog reda. Žrtvuj Gospodinu svaku ugodnost, koju bi osjetila i samoljublje htjelo imati sa stvorovima."
[1. rujna 1934.]
"Budi nutarnji čovjek. Ne povađaj se za osjetilima i vanjskim utiscima. Čuvaj svetu sabranost i svetu molitvu. Vazda srce čisto i ponizno."
[2. travnja 1935.]
"Osobito ti preporučam da čuvaš svetu čistoću. Bježi od prigoda i ne zadržavaj se s nijednom ženskom. Nemoj s nikim tražiti puno riječi. Muk je i mrtvenje i veliko sredstvo sabranosti i gospodstva nad samim sobom."
[7. lipnja 1935.]
"Čuvaj se svijeta i njegova društva. Pazi osobito na oči. Nek te uvijek prati sveti strah Božji."
[16. svibnja 1939.]
"Nemojmo se opravdavati bolešću jer i ona je u planu Providnosti sredstvo posvećenja i napredka. Ako nama još nije, naša je krivnja. Ona te neprestano opominje da ne gledaš niti ljubiš ovaj život, već vječni, i za nj se sa ovim životom pripravljaš. Bježi sve što je suvišno."
Jasno je da sve to zahtijeva stalnu i upornu borbu sa samim sobom, a često i sa okolinom. To se ne može izbjeći. Fra Ante Antić daje i ovakav poticaj jednom franjevcu koji je bio u toj borbi:
"Ovo te stoji borbe bez koje nema pravoga života. Sve milosti koje nam Gospodin daje, milosti su za borbu, za trud, a ne za mir."
Moram ovdje prenijeti i cijelo jedno Antićevo pismo od 5. prosinca 1936., jer ima vrlo aktualne poruke za današnje svećenike. Pa tako i pitanje koje bismo mogli postaviti nekim svećenicima, koji imaju potrebu da na Facebooku komentiraju svaku dnevnopolitičku novost: "Zašto toliko zanimanje za politiku, za prolazne stvari?"
Pogledajte ovo na kraju: "Učini sat adoracije za pokoru." I u ostalim pismima, Antić redovito traži od svećenika klanjanje pred Presvetim kao naknadu za pogreške koje su počinili u svom duhovnom životu. Najčešće traži baš sat vremena klanjanja, ali u nekim pismima kaže da to ne treba nužno biti u komadu (može, na primjer, pola sata klečanja pred svetohraništem ujutro, a drugih pola sata navečer).
Želim istaknuti još dva Antićeva pisma, koja bi vam mogla biti zanimljiva, iako nisu izravno povezana s ovom temom.
U pismu nekom franjevcu 20. travnja 1959., Antić ga traži da se moli da papa Pio XII. bude proglašen blaženim.
Zanimljivo je i pismo od 28. siječnja 1944., u kojem Antić traži od svoje subraće da mole iz Rimskog obrednika zaklinjanja protiv otpalih anđela.
Hvala za poticajan članak.
OdgovoriIzbriši