Nakon proteklih predsjedničkih izbora (koji su, nažalost, prošli tako kako su prošli), ostala su brojna pitanja na koja bi trebalo odgovoriti. No, jedno je sigurno: ni u prvom, ni u drugom krugu izbora, nije bilo nijednog kandidata za koga bi se mirne duše moglo reći: Ovaj kandidat potpuno zastupa katoličke pozicije.
Postizborne rasprave u vjerničkim krugovima uglavnom su se svodile na prepirke, zašto je i kako lijevi kandidat mogao dobiti većinu. I onda, razna mozganja o pitanju što se moglo učiniti da se to spriječi... Pa onda zagovaranja neprincipijelnih "okupljanja desnice", da se to spriječi u budućnosti.
No, za iskrenog katolika temeljnu poteškoću stvara tužna okolnost da je tako teško pronaći stranku koja zaista zastupa katolička načela. Katolička načela, od kojih bi trebala izvirati svaka dobra politika. Počnimo od početka: od temelja, izvora, korijena.
Glavni je problem što danas vlada široko neznanje o pitanju kakva bi stajališta trebao zastupati jedan katolički političar. Mislim da je zato potrebno uputiti sve zainteresirane na djelo bl. Ivana Merza "Načela katoličke političke akcije".
Inače, tijekom proteklih smo izbora mogli vidjeti brojne manipulacije pojedinim citatima bl. Ivana Merza, u svrhu pridobivanja glasova za "manje zlo". Uzroci tih manipulacija nisu samo u vađenju riječi iz konteksta, nego i u nesistematičnosti kojom su posloženi blaženikovi tekstovi na službenim stranicama postulature (u kategoriji Bibliografija), gdje su članci često stavljeni bez njihovog izvornog reda.
Zato bih preporučio svima: Kada citirate tekstove bl. Ivana Merza, koristite se radije njegovim sabranim djelima, nego tekstovima koji su objavljeni na stranicama postulature.
Potičem sve zainteresirane za katoličku politiku da pogledaju V. svezak Sabranih djela bl. Ivana Merza, koji donosi cijelu knjigu "Načela katoličke političke akcije", a kojoj su urednici dali naziv "Načela političkog djelovanja katolika". Djelo se u ovom izdanju proteže na više od 200 stranica.
To je zapravo kompilacija citata iz dokumenata Svete Stolice, crkvenih naučitelja, raznih biskupa, knjiga i članaka, koje je Merz skupio i razvrstao po tematskim cjelinama, davši im naslove i podnaslove.
Evo, kako urednici Sabranih djela opisuju tu knjigu:
"Radi se o zaista originalnu djelu koje na hrvatskom jeziku nitko prije Merza ni poslije njega nije priredio. Merz je uz puno truda, ali i umješnosti prikupio i na hrvatski preveo izvatke iz raznih papinskih i ostalih crkvenih dokumenata te izjave biskupa i katoličkih teologa o aktivnu sudjelovanju vjernika katolika u političkom životu. Koristio je u tu svrhu čak sto dvadeset autora i njihovih dokumenata kao što je naveo u Bibliografiji na kraju ove knjige. Opširniji prikaz sadržaja knjige te kome i zašto je namijenjena, Merz je dao u svom Predgovoru, kao i u promidžbenom letku koji je sam sastavio. Čitatelj ostaje upravo zadivljen s koliko je revnosti, mara i ljubavi Merz napisao ovo djelo kako bi unio u hrvatsku katoličku javnost jasne pojmove o vjeri i politici, a što ga je stajalo sigurno ne malena truda."
Ovdje vam leži odgovor na pitanje zašto u ovim temama navodim baš djela bl. Ivana Merza. Ne pozivamo se na Merza samo zato što je blaženik, nego ga navodimo kao stručnjaka! Navodimo ga kao osobu koja je savršeno poznavala dokumente Svete Stolice, u čije je proučavanje uložio velik trud i vrijeme.
Iz njegovih "Načela političkog djelovanja katolika" danas bih istaknuo dva poglavlja, koja nose sljedeće naslove:
- "Katolici se ne smiju međusobno udruživati na 'neutralnoj', 'laičkoj', 'interkonfesionalnoj' bazi" (Sabrana djela V., str. 96.-102.).
- "Za kojega kandidata možemo glasovati, a za koga ne smijemo?" (Sabrana djela V., str. 172.-177.)
Prvo mi se čini važnim zbog onih ljudi na "desnici" koji, pokušavajući proširiti svoju biračku bazu, rade okvir koji bi bio prihvatljiv i pripadnicima drugih religija, pa tako često nesvjesno upadaju u zamku interkonfesionalizma. Mnogi i u pro-life pokretu nastoje da se ne ističe previše katolicizam, kako bi pokretu privukli nekatolike.
A sad pogledajte što bl. Ivan Merz izdvaja iz dokumenata crkvenog učiteljstva o takvim pitanjima (Sabrana djela V., str. 96.-102.).
Drugo pitanje koje bih danas htio dotaknuti, pitanje je koji su kandidati prihvatljivi katoličkim glasačima na izborima.
Bl. Ivan Merz ističe da takvi kandidati moraju biti otvoreni protivnici: a) rastave braka, b) revolucionaraca, c) bezvjeraca, d) masona.
A pristaše: a) od države priznate nerazrješivosti braka, b) vjeronauka u državnim školama, c) državnih potpora za konfesionalne katoličke škole.
Rekao bih da je to neki minimum za kandidata kojega možemo smatrati dobrim kandidatom. Sve ispod tih kriterija bilo bi biranje "manjeg zla".
No, pogledajmo kako se izrazio sam bl. Ivan Merz i koje citate navodi u prilog svog stajališta (Sabrana djela V., str. 172.-177.).
Na kraju bih samo još jednom poteknuo sve da prouče cijeli rad bl. Ivana Merza "Načela političkog djelovanja katolika" u V. svesku Sabranih djela bl. Ivana Merza.
Podsjećam da su na stranici postulature bl. Ivana Merza već nekoliko godina javno dostupna za preuzimanje Sabrana djela bl. Ivana Merza.
OdgovoriIzbriši