 |
| Sv. Robert Bellarmin |
Ako malo pogledate sve velike katoličke borce protiv krivovjerja, poput sv. Dominika, sv. Antuna Padovanskoga, sv. Ignacija, sv. Petra Kanizija, sv. Roberta Bellarmina itd., primijetit ćete da oni nisu smatrali propovijedi, polemike i pisana djela, svojim najvećim oruđem u borbi protiv krivovjerja, već molitvu...! I svoju i tuđu!
Sv. Robert Bellarmin je isticao da su redovnici i redovnice (kao sv. Terezija Avilska) koji su u svojim samostanima marljivo molili Boga da sačuva Europu od luteranskog krivovjerja, dali nemjerljiv doprinos zaustavljanju širenja protestantizma.
Ovako piše Bellarmin (De gemitu columbae, III., 4.):
"Preces et suspiria ad Deum pro periculo animarum (quibus haeretici non minori pene astutia, quam infernales spiritus, insidiantur) opus bonum commune est omnibus fidelibus, sive viris sive feminis, sive doctis sive indoctis, sive ecclesias publice frequentantibus, sive in coenobiis aut solitudinibus latentibus.
Sic enim scribit s. Augustinus (De moribus Ecclesiae, lib. I., cap. 31.): 'Videntur nonnullis eremitae plusquam oporteret, deseruisse res humanas, non considerantibus, quantum nobis eorum animus in oratione prosit.'
Et Iustinianus imperator in novella constitutione 133. dicit: 'Imperium, militiam, agros ipsos, et quidquid habent homines saeculares, per orationes conservari sanctorum eremitarum.'
Et nostro tempore beata Theresia, ut habetur in secundo libro capite primo vitae ipsius, saepe largiter flebat in oratione ad Deum pro iis, qui praedicatione, vel scriptis pugnabant adversus haereses Lutheranorum, et ad hoc ipsum excitabat sorores suas. Imo etiam ad hunc praecipuum finem erigebat monasteria religiosorum mulierum, ut socias haberet ad pugnandum adversus haereses, oratione et lacrymis, cum alia ratione non posset... pestem haereses a finibus catholicorum avertere."
("Molitve i uzdasi Bogu za opasnost duša (koje vrebaju heretici sa ništa manje lukavstva nego pakleni duhovi) dobro je djelo zajedničko svim vjernicima, bili oni muškarci ili žene, učeni ili neuki, bilo da oni javno pohađaju crkve, ili se kriju u samostanima i samotnim mjestima.
Ovako naime piše sv. Augustin (De moribus Ecclesiae, lib. I., cap. 31.): 'Nekima se čini da su pustinjaci više nego što je potrebno napustili ljudske stvari, [ti] ne razmišljaju koliko nama koristi njihova ustrajnost u molitvama.'
I car Justinijan je rekao u noveli 133. konstitucije: 'Carstvo, vojska, čak i sama polja i sve što imaju svjetovni ljudi [laici], čuva se molitvama svetih pustinjaka.'
I u naše vrijeme, blažena Terezija, kao što stoji u drugoj knjizi, prvom poglavlju, njezinog životopisa; često je obilno plakala u molitvi Bogu za one koji se propovijedanjem i pisanjem bore protiv luteranskog krivovjerja, i na to poticala svoje sestre. Također je i za taj poseban cilj podizala samostane redovnica, kako bi imala suradnice u borbi protiv krivovjerja, molitvom i suzama, jer na drugi način nije mogla odvratiti kugu krivovjerja sa katoličkih granica.")
Što i kako trebamo moliti?
Moramo se naročito moliti Majci Božjoj.
Crkva je uvijek znala da je upravo Majka Božja naša glavna zaštita od opasnosti krivovjerja.
Ta istina je ušla i u liturgiju.
Pa se tako npr. u Gospinim misama (nakon sedamdesetnice) u zavlaci kaže: "cunctas haereses sola interemisti" ("sva si krivovjerja sama uništila").
I naš bl. Alojzije Stepinac je to spomenuo u jednoj propovijedi:
"Nema ni najmanje sumnje da je ukazanje Majke Božje u Lurdu prije sto godina neizmjerno mnogo pomoglo učvršćenju svete vjere u dušama milijuna ljudi, i to u razdoblju kad su liberalizam, masonstvo, laicizam, modernizam i niz drugih zabluda upleli sve sile da unište vjeru u srcima ljudi i po mogućnosti istrijebe ime Božje sa zemlje.
I to ukazanje prije sto godina bio je jedan od onih zahvata Presvete Majke Božje, za koju vrijedi riječ: "Sva si krivovjerja sama uništila!" Albigenze i bogumile krunicom koju je dala sv. Dominiku, tursku silu snagom koju je isprosila po krunici kršćanskom oružju (Lepant, Beč, Petrovaradin itd.), a moderne Golijate liberalizma, masonstva i svih zabluda, uz divno vodstvo posljednjih velikih papa [Pija IX., Lava XIII, Pija X...] možda najviše upravo ovim svojim velikim ukazanjima, od kojih bez sumnje jedno od prvih mjesta zauzima Lurd."
(A. Stepinac, Propovijedi o lurdskim ukazanjima, Zagreb, 2007., str. 26.-27.)
Molitva sv. Franje Ksaverskoga za obraćenje pogana, heretika i grešnika
Jedan od najuspješnijih misionara u povijesti, sv. Franjo Ksaverski, često je molio za obraćenje nevjernika. U tome se vjerojatno krije tajna njegovog uspjeha.
Ovo je njegova molitva za obraćenje pogana, heretika i grešnika, u izvorniku:
Aeterne rerum omnium effector Deus, memento abs te animas infidelium, haereticorum et peccatorum procreatas, easque ad imaginem et similitudinem tuam conditas.
Ecce Domine, in opprobrium tuum his ipsis infernus repleatur.
Memento, Jesum dilectum Filium tuum pro illarum salute atrocissimam subiisse necem. Noli, quaeso, Domine, ultra permittere, ut Filius tuus ab infidelibus, haereticis et peccatoribus contemnatur, sed precibus sanctorum virorum et Ecclesiae sanctae, Filii tui sponsae, placatus recordare misericordiae tuae et oblitus idolatriae, infidelitatis, contumaciae et malitiae eorum effice , ut ipsi quoque agnoscant, timeant, diligant aliquando, quem misisti Dominum nostrum Jesum Christum, qui est salus, vita et resurrectio nostra, per quem salvati et liberati sumus, cui sit gloria per infinita saecula saeculorum. Amen.
V. Emitte Spiritum tuum et creabuntur.
R. Et renovabis faciem terrae.
Oremus.
Omnipotens sempiternae Deus, qui salvas omnes et neminem vis perire, respice ad animas diabolica fraude deceptas, ut omni haeretica pravitate deposita, errantium corda resipiscant et ad veritatis tuae redeant unitatem. Per Christum Dominum nostrum. Amen.
(Franz Neumayr, Nucleus Christianismi, 1768., str. 127.-128.)
Nema komentara:
Objavi komentar