četvrtak, 30. ožujka 2017.

Jedan dan u sjemeništu



Travničko sjemenište utemeljio je 1882. nadbiskup Josip Stadler i predao na upravu isusovcima. Izvorna mu je namjena bila školovanje klera za biskupije: vrhbosansku, banjalučku i mostarsku. No, dolazili su na školovanje i kandidati za svećeništvo iz drugih biskupija, naročito isusovci.

U sklopu zavoda djelovala je i gimnazija s pravom javnosti. U gimnaziju su se mogli upisati i nekatolici, iako su u razredima bili odvojeni od katolika, a i nisu smjeli razgovarati sa sjemeništarcima.

U travničom sjemeništu školovali su se mnogi značajni ljudi naše Crkve: sluga Božji Petar Barbarić, p. Ante Gabrić, p. Petar Perica, nadbiskup Ivan E. Šarić, braća Čedomil Čekada i nadbiskup Smiljan Čekada, i mnogi drugi.

Zanimljivo je stoga pogledati kako je izgledao jedan običan dan u travničkom sjemeništu, od buđenja ujutro do polaska na počinak na večer.
To je na simpatičan način opisano u knjizi:
A. Puntigam-M. Vanino, Petar Barbarić, Zagreb 1936., str. 63.-66.

Prije nego što počnete čitati, uzmite u obzir da su u sjemeništu većinom bili dečki mlađe srednjoškolske dobi...


 






Glavni oltar u sjemenišnoj crkvi sv. Alojzija Gonzage...



Pri ovom je oltaru ministrirao na sv. misama i Petar Barbarić.

Preč. Stjepan Pašalić koji je išao s Petrom u razred, ovako je opisao Petrovu pobožnost
(str. 182.):





Petrovo je tijelo 1935. preneseno u crkvu sv. Alojzija. Ostala nam  je fotografija tog događaja.




O sahrani Petrovog tijela ovako piše p. Miroslav Vanino (str. 283.):





Za kraj, evo još zanimljivih slika iz knjige...










Maturanti ispekli janje... (geni geni kameni... hehe...)








utorak, 28. ožujka 2017.

Razmatranje sv. mise za pokojne

Prošli put smo govorili općenito o razmatranju i sudjelovanju vjernika na sv. misi. A sada je vrijeme da kažemo par riječi o sudjelovanju na misi za pokojne.
Dakle, pitanje je: Što da vjernik razmišlja i moli na misi "de requie"?
I ovdje će nam pomoći stari molitvenici. Nekada su se tiskali i posebni molitvenici za duše u čistilištu.

Stavljam ovdje razmatraja i molitve za pokojničku misu iz Molitvenika za duše u čistilištu koji su izdali kapucini iz Rijeke 1914. godine. Taj je molitvenik opet tiskan negdje početkom 2000-ih, u potpunosti nepromijenjen. Jedino je stavljen dodatak (od str. 78. dalje) iz novijeg vremena. Zanimljivo je da se ovaj molitvenik i danas može naći na policima mnogih crkvi. Mislim da oni koji su ga ponovno tiskali uopće nisu ni skužili da se u njemu nalaze molitve poredane prema tradicionalnom redu mise. Čak su ostavili u njemu jednu sličicu tradicionalne mise za pokojne. A sve je to bilo godinama prije motuproprija Summorum pontificum pape Benedikta XVI.
Sve u svemu, možemo biti sretni što je taj molitvenik opet tiskan i što se mnogi vjernici njime koriste u privatnim molitvama.

Naši su rječki kapucini u izvornom izdanju molitvenika iz 1914., stavili molitve i razmatranja za pokojničke mise na str. 15.-40.
U tradicionalnom rimskom obredu imamo nekoliko obrazaca mise za pokojne: In Commemoratione omnium fidelium defunctorum (za Dušni dan), In die obitus seu depositionis (za dan smrti ili pogreba), zatim za 3., 7., 30. dan iza smrti i pogreba, za godišnjicu smrti, te za svagdanje mise za pokojne (In Missis quotidianis defunctorum).
Dakako, i razne molitve za pojedine skupine pokojnika: za pokojne biskupe i svećenike, za pokojne roditelje, rođake, dobročinitelje... Isto imate i u oficiju za pokojne u časoslovu.
Prema tom su (liturgijskom) redu i u ovom molitveniku ponuđene molitve: na dan smrti ili ukopa, na godišnjicu smrti, za pokojne roditelje, za jednoga pokojnika, za sve mrtve itd.



































subota, 25. ožujka 2017.

Kako razmatrati pod sv. misom?

Jedan od najboljih i najplodonosnijih načina sudjelovanja u sv. misi jest tiho razmatranje misnih otajstva, u stavu skrušenog i poniznog klanjanja pred veličanstvom presvete misne žrtve.
Kako to postići? Odgovor se nalazi u izvrsnim starim molitvenicima.

Koliko to snažno djeluje na duše vidi se iz primjera tisuća i tisuća svetih ljudi, koji su znali kako slušati sv. misu. Imamo primjer sluge Božjega Petra Barbarića.
Jedan Petrov vršnjak, koji je kasnije postao franjevac, opisuje kako je na njega djelovalo Petrovo sabrano i vrlo pobožno slušanje sv. mise uz molitvenik
(prema M. Vanino-A. Puntigam, Petar Barbarić, II. izd., 1936., str. 55.-56.):
"Petar gdje bi prispio, tu bi i ostao usred puka, od početka pak do svršetka Mise, propovijedi, naredaba, opomena, navješćenja: ko nepomičan kip; klečao bi uvijek 'na velikim koljenima' (t. j. ne bi sio na pete) sa rastvorenim molitvenikom. Ja sam vas razdragan u duši gledao na njega gdje prevrće listove, i na listovima sam opazio češće da ljubi - valjda su bile slike u molitveniku. Molitvenik kako sam kasnije mogao nagađati, bio je 'Isus, prijatelj malenih'... Pobožno držanje Petrovo kod Mise, kao i ljubezno i očinsko postupanje fra Ambre Miletića, kada bi dolazio u Veljake nama u školu, upravo kao magnetička sila osvojila je moje srce, da sam stekao želju i volju da pošto poto idem učiti za 'pratra', da dušu spasim."


Spominje se molitvenik Isus - prijatelj malenih. Jedno izvrsno izdanje tog molitvenika možete preuzeti ovdje: Isus prijatelj malenih ili pustite k meni malene (1917.).
To je molitvenik za dječake, koji sadrži sve važnije katoličke molitve i kratki katekizam.

Na str. 33.-69., nalaze se razmatranja za sve glavne dijelove mise, uz njihove fotografije - kako bi ih djeca (koja ne znaju latinski) lakše prepoznala.
Za svaki dio sv. mise na početku stoji kratka pouka, a onda molitva koju dijete u tom trenutku kaže u srcu.

Izuzetak je, dakako, ona molitva na početku koju svećenik moli sa cijelim pukom, a u kojoj se između ostaloga moli i za sve one nakane koje su potrebne za dobivanje oprosta:
"Raširi katoličku vjeru, obrati neznabošce i krivovjernike, složi kraljeve i vladare kršćanske. Zatri, o Bože, krivovjerstvo, pogibeljne bune, nepokornost poglavarima: zatri zavist, zlobu, srditost i svađe, kletve, psovke, razdor i neslogu; zatri lakomost, krivice i sva grješna djela."