subota, 27. svibnja 2017.

Opasnosti za vjeru: miješanje s nevjernicima i krivovjercima, vjerska sumnja i kritika, moderni "duh vremena"


Prof. Andrija Živković kao rektor Zagrebačkog sveučilišta (1938.-1940.)


Andrija Živković (1886.-1957.) bio je dugogodišnji profesor moralne teologije na zagrebačkom KBF-u (skoro 30 godina, 1924.-1953.), četiri puta biran je za dekana fakulteta, a 1938.-40. obnašao je službu rektora Zagrebačkog sveučilišta.
Glavno Živkovićevo djelo, udžbenik Katoličko moralno bogoslovlje (objavljen u tri sveska, 1938.-1946.), dostupno je na internetu već godinama (LINK).

Prenosim iz II. sveska Živkovićevog Katoličkog moralnog bogoslovlja stranice 104.-114., na kojima govori o opasnostima koje prijete vjeri, kako pojedinaca, tako i cijelih naroda.
Živković kao opasnosti za katoličku vjeru označava: miješanje s nevjernicima i krivovjercima, vjersku sumnju i kritiku, te liberalni "duh vremena".

























utorak, 23. svibnja 2017.

Misa sv. Nikole Tavelića

Jeruzalemski oltar sv. Nikole Tavelića


Kad je papa Leon XIII. proglasio našega Nikolu Tavelića blaženim 1889., uvedena je posebna misa i oficij za njegov blagdan, koji se slavio u Šibenskoj biskupiji i u franjevačkom redu (ali na različite datume). Papa Pio XI. je 1937. odredio da se blagdan Nikole Tavelića slavi u svim hrvatskim krajevima sa spomenutom misom i oficijem, i to 14. studenoga ili u najbližu nedjelju.

Misa slijedi obrazac "de uno martyre non pontifice", uz svoje vlastite molitve (oratio, secreta i postcommunio). U molitvama se slavi Nikolina gorljivost za proširenje katoličke vjere, koja je išla sve do mučeništva.
Kao što znate, sv. Nikola Tavelić i njegovi suradnici-franjevci podnijeli su mučeništvo, jer su u lice rekli muhamedancima da svatko tko slijedi lažnu vjeru Muhamedovu odlazi u pakao na vječne muke.

Misna molitva nas poziva da slijedimo Nikolin primjer: "ut eius exemplo et intercessione viam mandatorum currentes, aeternae vitae bravium accipere mereamur".


Evo obrasca tradicionalne MISE NIKOLE TAVELIĆA

Introitus

Laetabitur iustus in Domino et sperabit in eo: et laudabuntur omnes recti corde. Exaudi Deus orationem meam cum deprecor: a timore inimici eripe animam meam.
Gloria Patri...
Laetabitur...

(Radovat će se pravednik u Gospodinu i uzdat će se u Njega: i proslavit će se svi pravednoga srca. Usliši, Bože, molitvu moju kad prosim: od straha neprijateljeva izbavi dušu moju.
Slava Ocu...
Radovat će se...)


Oratio

Deus, qui beatum Nicolaum fidei propagande zelo et martyrii palma gloriosum effecisti: praesta nobis, quaesumus, ut eius exemplo et intercessione viam mandatorum tuorum currentes, aeternae vitae bravium accipere mereamur. Per Dominum...

(Bože, koji si blaženoga Nikolu gorljivošću za proširenje vjere i palmom mučeništva slavnim učinio, podaj molimo, da njegovim primjerom i posredništvom, hrleći putem Tvojih zapovijedi, zaslužimo primiti vijenac vječnoga života. Po Gospodinu...)


Epistola - Poslanica (2 Tim 2, 8-10; 3, 10-12)

Lectio Epistolae beati Pauli Apostoli ad Timotheum: Carissime: Memor esto Dominum Iesum Christum resurrexisse a mortuis ex semine David, secundum Evangelium meum, in quo laboro usque ad vincula, quasi male operans: sed verbum Dei non est alligatum. Ideo omnia sustineo propter electos, ut et ipsi salutem consequantur, quae est in Christo Iesu, cum gloria caelesti. Tu autem assecutus es meam doctrinam, institutionem, propositum, fidem, longanimitatem, dilectionem, patientiam, persecutiones, passiones: qualia mihi facta sunt Antiochiae, Iconii, et Lystris: quales persecutiones sustinui, et ex omnibus eripuit me Dominus. Et omnes, qui pie volunt vivere in Christo Iesu, persecutionem patientur.

(Čitanje poslanice blaženoga Pavla Apostola Timoteju: Predragi! Sjeti se, da je Gospodin Isus Krist, koji je od Davidova roda, uskrsnuo od mrtvih po mom evanđelju, za koje kao zločinac trpim sve do okova. Ali riječ Božja nije okovana. Zato sve podnosim radi izabranih, da i oni s nebeskom slavom postignu spas, koji je u Kristu Isusu. A ti si primio moju nauku, način života, odluku, vjeru, ustrajnost, ljubav, strpljivost, progonstvo, trpljenja, što su me zadesila u Antiohiji, Ikoniju i Listri; kakve sam podnio progone i od svih me je izbavio Gospodin. I svi koji žele pobožno živjeti u Kristu Isusu, podnijet će progonstvo.)


Graduale

Iustus cum ceciderit, non collidetur: quia Dominus supponit manum suam. Tota die miseretur, et commodat: et semen eius in benedictione erit. Alleluia, alleluia.
Qui sequitur me, non ambulat in tenebris: sed habebit lumen vitae aeternae. Alleluia.

(Pravednik kad padne, neće se razbiti: jer je Gospodin postavio ruku svoju. Čitav dan se smiluje i posuđuje: i potomstvo njegovo bit će u blagoslovu. Aleluja, aleluja.
Tko mene slijedi, ne hoda u tminama, već će imati svjetlo života vječnoga. Aleluja.)


Evangelium - Evanđelje (Mt 10, 26-32)

Sequentia sancti Evangelii secundum Mattheum: In illo tempore: Dixit Iesus discipulis suis: Nihil est opertum, quod non revelabitur: et occultum, quod non scietur. Quod dico vobis in tenebris, dicite in lumine: et quod in aure auditis, praedicate super tecta. Et nolite timere eos qui occidunt corpus, animam autem non possunt occidere: sed potius timete eum, qui potest et animam et corpus perdere in gehennam. Nonne duo passeres asse veneunt? Et unus ex illis non cadet super terram sine Patre vestro. Vestri autem capilli capitis omnes numerati sunt. Nolite ergo timere: multis passeribus meliores estis vos. Omnis ergo qui confitebitur me coram hominibus, confitebor et ego eum coram Patre meo, qui in caelis est.

(Slijedi sveto Evanđelje po Mateju: U ono vrijeme reče Isus svojim učenicima: Ništa nema sakrivena, što se ne će otkriti, niti tajna, što se ne će saznati. Što vam kažem u tami, govorite na svijetlu, i što čujete na uho, propovijedajte na krovovima. Ne bojte se onih, koji ubijaju tijelo, ali ne mogu ubiti duše, nego se više bojte onoga, koji može i dušu i tijelo pogubiti u paklu. Ne prodaju li se dva vrapca za jedan novčić? I nijedan od njih ne će pasti na zemlju bez vašega Oca. A vaše su vlasi na glavi sve izbrojene. Ne bojte se dakle: Vi ste vrjedniji nego mnogo vrabaca. A svakoga, koji mene prizna pred ljudima, priznat ću i ja pred svojim Ocem, koji je na nebesima.)


Offertorium

Posuisti, Domine, in capite eius coronam de lapide pretioso: vitam petiit a te, et tribuisti ei. Alleluia.

(Postavio si, Gospodine, na glavu njegovu krunu od dragoga kamena: život je tražio od tebe, i udijelio si mu. Aleluja.)


Secreta

Clementissime Deus, munera haec tua benedictione perfunde, et nos in ea fide confirma, quam beatus Nicolaus martyr tuus, effuso sanguine adseruit. Per Dominum...

(Preblagi Bože, obaspi Tvojim blagoslovom ove darove, i učvrsti nas u onoj vjeri koju je blaženi Nikola mučenik Tvoj prolivenom krvlju potvrdio. Po Gospodinu...)


Communio
Qui mihi ministrat, me sequatur: et ubi sum ego, illic et minister meus erit.
(Tko meni služi, neka me slijedi: i gdje sam ja, ondje će biti i moj služitelj.)


Postcommunio

Fulciat nos, quaesumus Domine, iuge gratiae tuae praesidium; ut, imitantes beatum Nicolaum martyrem tuum, discamus terena cuncta pro tui nominis amore despicere, et exoptare caelestia. Per Dominum...

(Neka nas utvrdi, molimo Gospodine, obrana Tvoje nepresušne milosti; da nasljedujući blaženoga Nikolu mučenika Tvoga, učimo za ljubav Tvoga imena prezirati sve što je zemaljsko i tražiti nebesko. Po Gospodinu...)





ŠIRENJE ŠTOVANJA NIKOLE TAVELIĆA

Sad kad smo vidjeli obrazac mise na čast našega sveca, pogledat ćemo kako je i kada nastao.
Fra Ante Crnica je detaljno opisao kako se proširilo Tavelićevo štovanje u svojoj knjizi Bl. Nikola Tavelić - dika i ponos hrvatskog naroda (Zagreb, 1944.).
Nakon lokalnog postupka za proglašenje blaženim koji je na razini šibenske biskupije počeo već sredinom 19. stoljeća, Sveta Stolica je donijela odluku o beatifikaciji 1889., a 1890. uvedena je posebna misa i oficij za blagdan Nikole Tavelića (isprva samo za Šibensku biskupiju i franjevački red).

O tome ovako piše fra Ante Crnica u spomenutoj knjizi, na str. 105.-106.







Kao što sam još na početku spomenuo, papa Pio XI. je 1937. proširio ovo štovanje na sve hrvatske biskupije.

Uz misu sv. Nikole Tavelića vezano je i jedno čudesno ozdravljenje, koje se koristilo kao argument u procesu njegove kanonizacije.

Čudo navodi fra Ante Crnica na str. 116.-117.





Izvan Hrvatske, štovanje sv. Nikole Tavelića bilo je snažno prisutno u franjevačkom redu. 
Kako je nekada svaki molitvenik sadržavao prikaz reda mise (usporedno na latinskom i narodnom jeziku, da laici mogu pratiti sv. misu), tako su i pojedini crkveni redovi izdavali svoje posebne molitvenike i misaliće, koji su sadržavali njihove vlastite svetačke službe.

Evo ovdje jedan franjevački misalić izdan 1942. god. za katolike engleskog jezika: LINK.
Cilj je bio da vjernici koji idu na sv. misu u franjevačke crkve mogu pratiti posebne svetačke blagdane franjevačkog reda.

Evo kako je tamo naveden blagdan Nikole Tavelića, koji se u franjevačkom redu, po tradicionalnom obredu, slavi 5. prosinca.








petak, 19. svibnja 2017.

118 godina najboljeg hrvatskog molitvenika



Prije točno 118 godina, 19. svibnja 1899., odobren je od crkvenih vlasti i tiskan molitvenik Gori srca.
Molitvenik je sastavio don Zvonimir Kirigin, tadašnji duhovnik zadarskog nadbiskupskog sjemeništa.

Po mom skromnom mišljenju, to je dosada najbolji hrvatski molitvenik.
Namijenjen je prvenstveno dječacima koji ministriraju na sv. misi (prepoznaje se autorova želja da ih potakne na izbor svećeničkog poziva), ali njime se dakako mogu koristiti i svi ostali. Sadrži sve što bi jednom prosječnom vjerniku moglo zatrebati.
Ovdje ćete naći sve važnije molitve i pobožnosti, kao i mnoge korisne pouke. Tu imate na jednom mjestu sve glavne litanije na latinskom i hrvatskom, te sve važnije crkvene pjesme (Pange lingua, Stabat Mater, Vexilla regis itd.).

Molitvenik preuzmite ovdje: Gori srca.

Izdvojit ću neke dijelove molitvenika na koje bi posebno trebalo obratiti pozornost.
Prvo vrijedi pročitati ovu kratku pouku o sv. misi na str. 49.-51., jer je ovo, kako i sam naslov kaže, prije svega molitvenik za pobožno slušanje svete mise.







Mislim da bi navedene pouke i danas mogle biti vrlo korisne za odgajanje djece u pravom katoličkom duhu.
Napominjem da don Zvonimir Kirigin pod izrazom "služiti misu" misli na ministriranje.
Ovo su, dakle, upute za ministrante.
Inače, don Zvonimir, po starom hrvatskom običaju, za ministranta koristi termin "đak" ("dijak").

Navodim ovdje str. 57.-62., gdje se nalaze općenite napomene za ministrante.










Nakon ovoga, na str. 63.-69. slijede redom nepromjenjivi dijelovi mise na latinskom.
Posebno je stavljen obrazac Mise za pokojne (Requiem) na str. 284.-288.

Također su stavljeni i poglaviti dijelovi Oficija za pokojne iz časoslova, koji se kod nas molio ne samo u sklopu sprovoda, već i odvojeno (i javno u crkvi i privatno kod kuće i po samostanima): kao važna i uspješna molitva za duše u čistilištu.

Don Zvonimir je u molitvenik stavio matutin iz oficija za pokojne s prvim nokturnom (koji se moli nedjeljom, ponedjeljkom i četvrtkom), te vespere.

















A ovako don Zvonimir navodi Vespere iz Oficija za pokojne (str. 302.-308.):









srijeda, 17. svibnja 2017.

Vjerna djeca Crkve hoće i nastoje da što više, dostojnije, sjajnije i veličanstvenije iskažu svome Spasitelju najsmjernije poklonstvo



U Zagrebu je u kolovozu 1923. održan prvi veći, svehrvatski, euharistijski kongres. Nadbiskup Antun Bauer je povjerio cijelu organizaciju kongresa pomoćnom biskupu Josipu Langu, koji je u ono vrijeme već bio teško bolestan. Lang je ipak svu svoju snagu i energiju uložio u pripremanje kongresa - i doživio njegov veliki uspjeh.



Početak Kongresa (Narodna straža, 25. kolovoza 1923., br. 32.)






Narodna straža, 1. rujna 1923., br. 33.




Sv. Pričest na Euharistijskom kongresu u Zagrebu, 1923. god.





Još u pripremi za euharistijski kongres, u ožujku 1923., biskup Josip Lang je kao organizator kongresa poslao pozivnicu u sve hrvatske biskupije u kojoj je naveo ciljeve kongresa. Biskup Lang je, između ostalog, upozorio da se mnogi zli ljudi odbijaju pokloniti svome Stvoritelju u Presvetom Sakramentu. No, što više zli ljudi uskraćuju dužno poklonstvo Presvetom Sakramentu, to više dobri ljudi moraju nastojati da se što sabranije i pobožnije klanjaju Presvetom Sakramentu.
Ovako kaže biskup Lang:
"Ali ako tako bezdušnici i zlobnici uskraćuju svome Spasitelju i Bogu nužno poklonstvo i odanost, to vjerna djeca svete katoličke Crkve hoće i nastoje, da to većma i dostojnije i sjajnije i veličanstvenije iskažu svojemu Spasitelju i najsmjernije poklonstvo i najnježniju ljubav i najusrdniju zahvalnost. Pa kako neprijatelji Kristovi i očito i u zajedini jurišaju na Krista Gospodina, tako i vjernici hoće da otvoreno i u najvećem broju očituju svoju ljubav i odanost i poklonstvo Kralju vjekova neumrlome. To da bude mala naknada za grijehe svijeta; za uvrede, koje ljudi nanose Isusu, osobito u Presvetom Oltarskom Sakramentu."

Kao što kaže biskup Lang, treba uvijek "i više i dostojnije i sjajnije i veličanstvenije i najsmjernije" iskazivati poklonstvo Spasitelju u Presvetom Sakramentu. Eto zašto se svi obredi i svečanosti vezane uz Presveti Sakrament moraju obavljati sa strahopoštovanjem i dostojanstvom koje im pristoji...