petak, 19. siječnja 2018.

Prebendari - "biznismeni"?

Prije dva mjeseca pokušao sam na temelju spisa Baltazara Adama Krčelića pokazati što bi zapravo trebali raditi zagrebački kanonici i prebendari: Dužnosti kanonika i prebendara - neprekidni božanski oficij u katedrali.

Na kraju tog teksta postavio sam sljedeću tezu i pitanje:
"Danas zagrebačka katedrala u 90% vremena služi kao razgledavalište za turiste, koji se nerijetko ponašaju neprimjereno i sablažnjivo. Nekadašnji dom molitve postao je kuća trgovačka. Što danas rade kanonici? Što rade prebendari? Čime se ti ljudi bave?"

Čime se oni bave, pokazala je nedavna afera sa crkvenim zemljištem, koja puni novinske naslovnice. Sekularni mediji, naravno, senzacionalistički potežu pitanje novca, vrijednosti sklopljenih poslova i slično.
Ali, vjernike bi trebalo zanimati jedno drugo pitanje: Kako je zbor prebendara izgubio svoj identitet?
Zar je svrha prebendara da budu nekakvi poduzetnici?

Zbor prebendara je institucija kojoj je prvotna svrha da liturgija u katedrali bude što je moguće dostojnija, ljepša i veličanstvenija.
Reforme nakon II. vatikanskog koncila, koje su liturgiju razvodnile i "pojednostavile" do krajnosti (tj. banalizirale), nužno su morale dovesti do posvjetovnječenja prebendara.

Zašto se novinari ne pitaju: Kako to da prije Drugoga vatikanskog koncila nije bilo ovakvih afera?
Odgovor je jednostavan: Jer su tada prebendari i kanonici morali u katedrali svaki dan otpjevati cijeli dnevni časoslov, u cijelom tradicionalnom opsegu - od matutina do kompletorija.
Nisu se ni stigli baviti svjetovnim poslovima.

Zbog pokoncilskih liturgijskih reformi, stare institucije poput Zbora prebendara izgubile su svoju svrhu. Postale su same sebi svrha.


1 komentar:

  1. Ne vidim njihov današnji smisao djelovanja.
    Postojanje zbora prebendara bilo bi opravdano jedino u slučaju da se u katedrali služi tradicionalna liturgija (stara misa i časoslov), pa da se oni za to brinu.

    OdgovoriIzbriši