Najveći poticaj za katoličke misije i prozelitizam uvijek je bila dogma "Extra Ecclesiam nulla salus". Spoznaja da se nitko ne može spasiti izvan Crkve, poticala je dobre ljude da učine sve u svojoj moći da obrate inovjerce na jedinu pravu vjeru.
Ta svijest je uvijek bila živa kod slavonskih franjevaca.
Kako kaže čuveni fra Ivan Velikanović (Uputjenja katoličanska, Osijek, 1787., str. 244.):
"Izvan Cerkve nejma spasenja. Gubi se i gine tko god izvan Cerkve umira; kakogod u vrime potopa, u vodu utopljeni poginuli su, koji god su izvan korablje bili."
Na ovom blogu su dosada objavljena četiri posta o prozelitizmu franjevaca u našoj zemlji:
- Prozelitizam franjevaca u Slavoniji 1696.-1822.
- Da nije bilo franjevaca...
- Prozelitizam naših franjevaca u 17. i 18. stoljeću
- Prozelitizam kapucina u Osijeku
I još uvijek ova tema nije ni približno iscrpljena.
Kad god uzmete u ruke stare kronike naših franjevačkih samostana, uvijek ćete naići na obilje vijesti o obraćenjima inovjeraca.
U onom broju Starina (1915., knj. 35.) u kojem je objavljen dijarij osječkih kapucina (o kojem sam govorio prošli put), objavljen je i dnevnik osječkih franjevaca opservanata.
Dnevnik nosi naziv: Diarium sive prothocolum venerabilis conventus s. Crucis Essekini.
Za razliku od kapucina, franjevci opservanti su većinom bili Hrvati. Uvijek ih je bilo mnogo. Tijekom 18. stoljeća, u osječkom je samostanu redovito bilo preko 50 fratara.
U ono vrijeme su franjevci još uvijek živjeli od prosjačenja. Nisu imali ništa, osim brevijara, i zato se ničega nisu bojali - jer ništa nisu mogli izgubiti. Takvi redovnici su idealni za misionare.
U dijariju se navode mnogi slučajevi obraćenja. Prenosim neke od njih...
10. listopada 1750. - obraćenje dvojice muhamedanaca
"Baptizavit et ad fidem nostram orthodoxam duxit R. P. guardianus Ambrosius a Brodio unum natum Turcam Jussuf Adumam in ecclesia nostra solemniter; patrini fuere: ill. dom. Joannes Fredericus Heiss collonellus..., secundus vero Fridericus Rammer vicecollonellus et plotzmajor.
Eodem die et supra Joannes a Pastrovich objuravit sectam et fidem Mahometicam, in qua a juventute fuit, licet alius a catholicis parentibus progenitus et rite baptizatus. Fuit autem in objuratione testis dom. Andreas Jankovich mercator Essekiensis. Objuratio facta est in ecclesia."
("Krstio je i priveo našoj pravoj vjeri p. o. gvardijan Ambrozije iz Broda jednog rođenog Turčina, Jusufa Aduma, svečano u našoj crkvi; kumovi su bili: pres. gosp. Joannes Friedrich Heiss, pukovnik..., a drugi Friedrich Rammer potpukovnik i plotzmajor.
Istoga dana se Ivan iz Paštrovića odrekao sekte i vjere muhamedanske, u kojoj je bio od mladosti, iako je inače potekao od katoličkih roditelja i valjano kršten. A u odricanju je bio svjedok g. Andrija Janković, osječki trgovac. Odricanje je obavljeno u crkvi.")
15. ožujka 1783. - obraćenje sedmeročlane turske obitelji iz Bosne
"Una familia Turcarum ex septem personis, patre, matre, 4 filiis, uno ex his uxorato, Brodium ad lemochonium pro fide orthodoxa suscipienda transiit..."
("Jedna turska obitelj od sedam osoba, oca, majke, 4 sina, od kojih je jedan oženjen, prešla je u Brod kako bi primila pravu vjeru...")
15. listopada 1750. - obraćenje Josipa Kovačevića, istočnog raskolnika iz Dalmacije
"Inter missarum solemnia fidem romano-catholicam in manibus RP. Bernardino ab Essek publice et solemniter professus est et suam sectam schismaticam abnegavit Josephus Kovacsevich, Dalmata oriundus milesque gregarius 9. regiminis Muroliani, coram domino Francisco Stipanovich ejusdem conthorali Catharina ex arce adstantibus etiam pluribus prioribus et fratribus ex ordine Seraphico."
("Unutar svečanosti mise, vjeru rimokatoličku u ruke p. o. Bernardina iz Osijeka, javno je i svečano priznao i svoju raskolničku sektu zanijekao Josip Kovačević, podrijetlom Dalmatinac, i običan vojnik 9. murolijanske regimente, pred gospodinom Franjom Stipanovićem i njegovom suprugom Katarinom, prisutnih iz utvrde, i također mnogih priora i braće iz serafskog reda.")
16. travnja 1752. - obraćenje luterana Friedricha Adama Siberssa
"Sectam suam Lutheranicam abnegavit ac fidem orthodoxam suscepit et professionem fidei emisit in manibus vicarii Medardi Psorer coram testibus duobus Wenceslao Weber et Georgio Planer ex arce, Fredericus Adamus Siberss miles..."
("Svoju luteransku sektu je zanijekao i prihvatio pravu vjeru, i dao ispovijest vjere u ruke vikara Medarda Psorera, pred dvojicom svjedoka, Vjenceslavom Weberom i Georgom Planerom iz tvrđave, vojnik Friedrich Adam Siberss...")
23. travnja 1752. - obraćenje još jednog vojnika - Johannesa Folkmanna
"Sectam suam Lutheranicam abnegavit ac fidem orthodoxam suscepit nec non professionem fidei emisit in manibus vicarii Medardi a Sopronio coram duobus testibus: Wenceslao Weber et Carolo Kreutzfellder ex arce - Johannes Folkmann ex Döring miles regiminis Kollenfradtiani."
("Svoju luteransku sektu je zanijekao i prihvatio pravu vjeru, i dao ispovijest vjere u ruke vikara Medarda iz Soprona pred dvojicom svjedoka: Vjenceslavom Weberom i Karlom Kreutzfellderom iz tvrđave - Johannes Folkman iz Döringa, vojnik kollenfradtianske regimente.")
28. listopada 1753. - obraćenje Andrije Schmiera
"In festo s. Simonis et Judae Apostolorum, Lutheranicam sectam abnegavit et fidei professionem emisit, in praesentia RP. Joachimi Rutsch - Andreas Schmier, natus Wittenbergensis, cujus testes erant: d. Petrus Heuber faber et d. Laurentius Schmidt pistor, ambo cives hujus fortalitii Essekiensis."
("Na svečanosti sv. Šimuna i Jude Apostola, zanijekao je luteransku sektu i dao ispovijest vjere, u nazočnosti p. o. Joakima Rutscha - Andrija Schmier, rođen u Wittenbergu, čiji su svjedoci bili: g. Petar Hueber, kovač, i g. Lovro Schmidt, mlinar, obojica građani ove tvrđave osječke.")
17. ožujka 1754. - obraćenje jednog kalvinista
"Convertit ad romanam orthodoxam fidem Thadaeus Kökeli... Sopronii natum, abnegando sectam Calvinicam."
("Obratio se na rimsku pravilnu vjeru Tadej Kökeli... rođen u Sopronu, niječući kalvinsku sektu.")
12. travnja 1754. - na Veliki četvrtak - obraćenje kalvinista Hermana Kraffta
"In coena Domini, abnegans Calvinicam sectam Hermanus Krafft ex inclyti regiminis Badensi emisit solemnem professionem fidei in manibus p. Joachimi Ruscht praesentibus testibus ill. dominis Frederico Heyss collonello fortalitii et Carolo Pökh locumtenenti ejusdem regiminis."
("Na večeri Gospodnjoj, niječući kalvinsku sektu Herman Krafft, iz slavne badenske regimente, dao je svečanu ispovijest vjere u ruke p. Joakima Ruschta, pred svjedocima presv. gospodinom Friedrichom Heyssom, pukovnikom tvrđave, i Karlom Pökhom obnašateljem dužnosti u istoj regimenti.")
31. travnja 1762. - obraćenje jednog Srbina
"Nicolaus Nestich Sarvassiensis, abjurato schismate, in manibus Caspari Andelsperger... fidem romano-catholicam in nostra ecclesia professus fuit. Testibus Bartholomaeo Hecker et Michaele Posavac..."
("Nikola Nestić iz Sarvaša, odrekavši se raskola, u ruke Gašpara Andelspergera... ispovijedio je rimokatoličku vjeru u našoj crkvi. Pred svjedocima Bartolomejem Heckerom i Mihaelom Posavcem...")
24. prosinca 1768. - obraćenje mađarskog kalvinista
"Objurata haeresi Calvina, Joannes Löre Pestiensis in batallionis Ferdinandaee miles, professionem deposuit. Testes: Jacobus Pinterovich et Bernardinus Moslovich ex inferiori civitate cives."
("Odrekavši se kalvinskog krivovjerja, Joannes Löre iz Pešte, vojnik ferdinandskog bataljuna, položio je ispovijest vjere. Svjedoci: Jakov Pinterović i Bernardin Moslović, građani iz donjeg grada.")
11. kolovoza 1782. - obraćenje još jednog mađarskog kalvinista
"Csepini, Stephanus Isaak, Calvinista Mohacsino oriundus, in manibus p. Ladislai Jesik, ejurata secta calviniana, nostrae Ecclesiae ingremiatus est."
("U Čepinu, Stjepan Isaak, kalvinist podrijetlom iz Mohača, u ruke p. Ladislava Jesika, odrekavši se kalvinske sekte, pridružen je našoj Crkvi.")
24. travnja 1770. - obraćenje jedne Srpkinje iz Borova
"Anna Riscich ex Borovo, nupta, schismate objurato, fidem nostram catholicam in ecclesia nostra professa fuit. Testibus Corparo Franck et Elia Petrovich civibus inferioris suburbii Essekinensis."
("Ana Rišić iz Borova, udana, odrekavši se raskola, ispovijedila je našu katoličku vjeru u našoj crkvi. Pred svjedocima Korparom Franckom i Ilijom Petrovićem, građanima donjeg predgrađa osječkoga.")
Izgleda da su u akciji obraćenja istočnih raskolnika, franjevci ponekad surađivali s grkokatoličkim biskupima, koji su, razumije se, bili najviše zainteresirani za obraćenje "nesjedinjenih".
Dijarij nam donosi jednu vijest iz listopada 1776. god. o posjetu vladike Bazilija Božičkovića, koji je u franjevačkoj crkvi u Somboru obratio raskolničku obitelj Damjanović i primio ih u Katoličku Crkvu.
Ovako kaže taj zapis (31. listopada 1776.):
"...guardianus et lectores generales hora 8. mat. adiverunt veneraturi illustrissimum dominum Basilium Boxichkovich, episcopum Svidnicensem graeci ritus catholicorum, in domo Junkovichiana in inferiori suburbio interea commemorantem. Hic circa medium hujus mensis accepit possessum dominii Ssid et Berkasovo sibi ab aula augusta recenter collati. Inde ivit ad possessiones unitorum Kuczora in Bacska, ubi ecclesiarum pariter possessum accepit. Denique divertit Zomborinum, ubi in ecclesia nostra ad professionem fidei admisit familiam d. Damianovich, primi ibidem, potentissimi et doctissimi mercatoris inter schismaticos."
("...gvardijan i generalni lektori, u 8 uri ujutro, pošli su u susret presvjetlom gospodinu Baziliju Božičkoviću, svidničkom biskupu katolika grčkog obreda, koji je tada boravio u kući Junkovića u donjem predgrađu. On je oko sredine ovoga mjeseca primio posjed u Šidu i Berkasovu koji su mu nedavno dodijeljeni od uzvišenog dvora. Odande je pošao na posjed sjedinjenih Kucura u Bačkoj, gdje je također primio posjed crkava. Od tamo je krenuo u Sombor, gdje je u našoj crkvi primio na ispovijest vjere obitelj g. Damjanovića, u tom mjestu prvog, najmoćnijeg i najučenijeg trgovca među raskolnicima.")
Nema komentara:
Objavi komentar