Na ove mise dolaze gotovo svi iz grada

U opisu običaja Zagrebačke crkve koje objavio Farlati u 5. svesku Illyricum sacrum (objavljenom 1775. godine), a koje su mu poslali službenici Zagrebačke biskupije, vidimo vrlo detaljne opise obreda u zagrebačkoj katedrali.

Budući da smo započeli vrijeme došašća, posebno je zanimljiv ovaj detalj:

"Singulis diebus ex antiqua consuetudine tria sacra, primum de Beata Virgine, secundum de sancto Stephano Rege, tertium de sancta Cruce leguntur; et eodem quidem tempore ad diversa altaria. Ad summum altare de sancto Stephano patrone; de sancta Cruce ad altare sanctae Crucis, de Beata Virgine ad altare Beatae Virginis; et cantui respondent alumni sive seminaristae, et clerici sive prebendarii. Haec autem sacra persolvuntur tempore hyemali, dum diescit; aestivo hora quinta post mediam noctem incipiunt, et ad horam sextam finiunt. Ad haec omnes fere ex civitate confluunt, potissimum ex inferiore; dein pergunt ad labores.
In adventu loco soliti sacri de Beata Virgine, cantatur sacrum votivum Rorate ad eamdem intentionem. Primum cantat Antistes, deinde successive secundum ordinem senii dignitates et canonici."

("Svakoga se dana po starome običaju čitaju tri mise, prva o Blaženoj Djevici, druga o svetome Stjepanu Kralju, treća o svetome Križu; i to u isto vrijeme na različitim oltarima. Na najvećem oltaru o svetome Stjepanu zaštitniku; o svetome Križu na oltaru svetoga križa, o Blaženoj Djevici na oltaru Blažene Djevice; a pjevanju odgovaraju učenici ili sjemeništarci, i klerici ili prebendari. A ove se svete službe obavljaju tijekom zimskog vremena kad se razdanjuje, a u ljetno vrijeme počinju u petu uru nakon ponoći, i završe do šeste ure. A na ove [službe] pritječu gotovo svi iz grada, naročito iz donjega grada; zatim idu za svojim poslovima.
U došašću se umjesto uobičajene službe o Blaženoj Djevici, pjeva zavjetna služba Rorate na istu nakanu. Prvo pjeva predstojnik [biskup], zatim sukcesivno prema redu stariji dostojanstvenici i kanonici.")

Po ovome vidimo koliko su bile popularne mise zornice u ono vrijeme. Izričito se kaže da su dolazili gotovo svi građani, prije nego što bi krenuli za svojim poslovima.
U došašću se služi zavjetna misa o Blaženoj Djevici Mariji, poznata po početnim riječima ulazne pjesme "Rorate coeli".

Misu Rorate nalazimo već u starim zagrebačkim misalima.

U Misalu Jurja iz Topuskog (1495. god.) označena je naslovom iznad slike: "De benedicta Virgine tempore adventus Domini" ("O blagoslovljenoj Djevici u vrijeme došašća Gospodnjega").

U Zagrebačkom misalu iz 1511. misa Rorate nosi naslov:

"De benedicta Virgine Maria in missis quotidianis. Infra tempora Adventus Domini"
("O blagoslovljenoj Djevici Mariji u svakodnevnim misama. Unutar vremena došašća Gospodnjega")

S napjevom ulazne pjesme za misu Rorate započinje i čuveni zbornik latinskih i hrvatskih pjesma Zagrebačke biskupije Citara octochorda (18. stoljeće).

O misi "Rorate" govori i Prva sinoda Zagrebačke nadbiskupije 1925. god., u odredbama kojima se promiče pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, propisujući da se ta misa može pjevati svaki dan - od ponedjeljka nakon prve nedjelje došašća do Badnjaka (izuzevši sam Badnjak).


Posljednje odredbe o misi "Rorate" za Zagrebačku nadbiskupiju nalaze se u Šeperovoj okružnici od 2. prosinca 1962.

IZVOR: Šeper - građa za životopis I., Zagreb, 1982., str. 153.