(Ne)vjera i ispovijed

Schönborn-Kasperov "Katekizam za mlade" - dio o ispovijedi

Razvodnjavanje vjerske pouke ima izravne negativne posljedice na spasenje duša.  Danas se u sklopu vjeronauka često miješaju vjerske istine sa modernističkim lažima, npr. preko "katekizma za mlade" Youcata, napisanog po mjeri starih heretika Schönborna i Kaspera. Rezultat takvog "vjeronauka" su zbunjeni mladi ljudi, kod kojih nikada ne možete biti sigurni što oni ustvari vjeruju ili ne vjeruju.

Uz youcat-vjernike, danas možete uočiti i tzv. Hoolywood-vjernike: one koji praktički ništa ne znaju o vjeri, osim onoga što su vidjeli na holivudskim filmovima "biblijske tematike" (nerijetko od protestantskih i/ili židovskih redatelja).

Sve to stvara ogromne probleme na mnogim područjima, a posebno u ispovijedi.
Naime, svećenik ne može dati odrješenje čovjeku koji ne poznaju osnovne istine katoličke vjere.

To su isticali svi veliki ispovjednici.

Na primjer, sv. Alfonz Liguori (Praxis confessarii, t. 22.):

"Interroget poenitentem an mysteria fidei calleat; nam, si quatuor mysteriorum principalium ignorantia teneatur, nempe Deum esse, remuneratorem esse boni et mali, mysteria Sanctissimae Trinitatis et incarnationis et mortis Jesu Christi, erit absolutionis incapax, iuxta propositionem 64. proscriptam ab Innocentio XI. Item si sciat symbolum fidei, praecepta decalogi, sacramenta etc. - saltem in substantia."

("Neka pita pokornika zna li otajstva vjere; jer ako ga drži neznanje o četiri poglavita otajstva, naime da Bog postoji, da je nagraditelj ["uzvratitelj"-"remunerator"] dobra i zla, otajstva Presvetog Trojstva i utjelovljenja i smrti Isusa Krista; bit će nesposoban za odrješenje, prema 64. propoziciji propisanoj od Inocenta XI. Također, zna li vjerovanje, zapovijedi dekaloga, sakramente itd. - barem u suštini.")


Ili da se poslužimo riječima sv. Leonarda iz Porto Maurizija (De administratione poenitentiae, 1769., str. 76.):
"Imprudentia confessariorum improvide indisciplinatos absolventium immensum affert miseris animabus detrimentum..."
("Nerazboritost ispovjednika, koji neoprezno odrješuju neuke, nanosi neizmjernu štetu jadnim dušama...")

Kako bi doskočio tom problemu, sv. Leonard je običavao pokornike na kraju ispovijedi potaknuti na čin vjere, ufanja i ljubavi. Ovako bi ih potaknuo na čin vjere (ibid., str. 174.-175.):

"...corde et ore repete quae tibi suggeram: 'Credo mi Deus, quia tu Veritas infallibilis id revelasti Ecclesiae sanctae, quod sis unus Deus, solus in tribus personis aequalibus, quae nominantur Pater, Filius et Spiritus Sanctus. Credo quod Filius factus sit homo, mortuus pro nobis fuerit in cruce, resurrexerit et ascendit in coelum, unde venturus est ad judicandum omnes, ut det bonis paradisum sanctum et malis aeternas inferni poenas. Credis toto corde haec mysteria?"

("...srcem i ustima ponavljaj, što ti govorim: 'Vjerujem moj Bože, da si ti, nepogrešiva Istina, ovo objavio svetoj Crkvi: da si jedan Bog, jedini, u tri jednake osobe koje se zovu Otac, Sin i Duh Sveti. Vjerujem da je Sin postao čovjekom, umro za nas na križu, uskrsnuo i uzašao na nebesa, odatle će doći kako bi sudio svima: da dade dobrima sveti raj, a zlima vječne kazne pakla. Vjeruješ li čitavim srcem ova otajstva?")


Još sto godina prije sv. Alfonza i sv. Leonarda, o ovoj je tematici pisao Ludovik Bail. On je ovako govorio ispovjedanju neukih (u De triplici examine, Pariz, 1668.,p.II., s.136.):

"...quando hominis rudis excipitur confessio, qui probabiliter apparet ignarus articulorum fidei, interrogandum esse de praecipuis articulis fidei, saltem quoad eorum substantiam... Ratio est, quia requiritur fides explicita praecipuorum articulorum fidei, iuxta illud d. Athanasii: 'Quicumque vult salvus esse, ante omnia opus est ut teneat catholicam fidem'; ubi verbum 'tenere' idem significat ac scire vel cognoscere."

("...kad se sluša ispovijed neukog čovjeka, za koga je vjerojatno da ne zna članke vjere, treba ga pitati o poglavitim člancima vjere, barem što se tiče njihove suštine... Razlog je to što je potrebna eksplicitna vjera poglavitih članaka vjere, prema onoj sv. Atanazija: 'Tko god želi biti spašen, prije svega je potrebno da drži katoličku vjeru'; gdje riječ 'držati' znači isto što znati ili poznavati.")


Bilo bi dobro da se Atanazijevo vjerovanje uči na vjeronauku. Tada biste mogli biti 100% sigurni da su djeca (vjerski) spremna za primanje sakramenata (ispovijedi, pričesti, potvrde).

Nažalost, modernisti su učinili sve u svojoj moći da uklone Atanazijevo vjerovanje iz vjerskog života katolika. Upravo je u tome jedan od glavnih nedostataka postkoncilskog "novog" časoslova - to što se u njemu nikada ne moli Atanazijevo vjerovanje.
O toj temi pogledaj post: Sv. Bonaventura o rasporedu vjerovanja u liturgiji.