Dok ove godine cijeli katolički svijet slavi 800. godišnjicu prelaska u vječni život sv. Franje Asiškoga, možemo se prisjetiti proslave prije sto godina (1926. god.) kada se slavila 700. godišnjica.
Čini se da je tada sve bilo nekako svečanije i sveobuhvatnije nego danas. Dovoljno je pogledati zbornike i članke o sv. Franji koji su izašli u tadašnjem katoličkom tisku. Uspomena sv. Franje slavila se diljem svijeta liturgijom, brojnim manifestacijama, spomenicima i umjetničkim djelima. I ovaj spomenik sv. Franji u Milanu, koji vidite na gornjoj slici, podignut je u povodu te proslave prije sto godina.
No, daleko je važnije što je sam papa Pio XI. objavio opširnu encikliku "Rite expiatis" (30. travnja 1926.) u kojoj detaljno iznosi život i kreposti sv. Franje. Možete je pronaći u Acta Apostolicae Sedis, 18 (1926), str. 153.-175.
U toj enciklici papa Pio XI. govori o životu sv. Franje i njegovu utjecaju na kršćansko društvo.
Između ostaloga, papa upozorava da se u novije vrijeme pojavljuju i šire lažni prikazi sv. Franje i potpuno kriva tumačenja njegova djelovanja.
Tako neki ljudi žele prikazati sv. Franju kao osobu koja nimalo ne mari za crkvenu disciplinu i nauk Crkve. Evo što o takvima kaže papa Pio XI.:
"O quam faciunt inepte, quam longe ab Assisiensis cognitione recedunt qui, ut suis commentis erroribusque serviant, Franciscum quendam fabricantur ac fingunt - incredibile dictu - cum ecclesiasticae intolerantiorem disciplinae, tum de ipsis fidei doctrinis nihil omnino curantem, tum etiam praecursorem ac praenuntium multiplicis illius, quae ab recentioris aevi initio iactari coepit, ementitae libertatis, unde tanta Ecclesiae civitatisque exstitit perturbatio."
("O kako neprimjereno čine, kako daleko odstupaju od spoznaje [sv. Franje] Asiškoga oni koji radi službe svojim izmišljotinama i zabludama, fabriciraju i izmišljaju nekog Franju koji - nevjerojatno je to reći - niti podnosi crkvenu disciplinu, niti uopće mari za nauke vjere, a koji je također prethodnik i glasnik one mnogostruke lažne slobode, koja se počela razmetati početkom novijega doba, odakle dolazi toliki nered za Crkvu i državu.")
Kao što možete sami često vidjeti u današnje vrijeme, ovo fabriciranje lažnih slika o sv. Franji uzelo je toliko maha da mnogi današnji ljudi i nemaju nikakvu drugu predodžbu o sv. Franji osim te iskrivljene i lažne.
Ne možete ih za to okriviti, jer im se takve slike nameću. Dovoljno je pogledati kako se na međureligijskim skupovima u Asizu pokušava sv. Franju prikazati kao neki simbol međureligijskog sinkretizma.
To je, dakako, potpuna fabrikacija i negacija povijesne istine.
Prava je istina da je sv. Franjo slao misionare u muslimanske krajeve kako bi ih obratili na katoličku vjeru.
I sam sv. Franjo, željan mučeništva, krenuo je sultanu da navijesti istinitost katoličke vjere, a lažnost Muhamedova nauka.
To nema ništa zajedničko s onim što se danas naziva "međureligijski dijalog".
Papa Pio XI. u svojoj enciklici govori o težnji sv. Franje za obraćenjem nevjernika:
"Enimvero Franciscus 'vir catholicus et totus apostolicus', quemadmodum fidelium emendationi mirifice prospexit, sic ethnicis ad Christi fidem legemque deducendis et dedit ipse operam et dari a suis laboriosissimam iussit."
("Doista, Franjo 'katolički i posve apostolski muž', kao što se čudesno pobrinuo za popravak vjernika, tako je i sam radio na privođenju pogana Kristovoj vjeri i zakonu, i zapovjedio svojima da za to najmarljivije rade.")
Sv. Franjo je pristupio sultanu, kako kaže Pio XI., "željan donošenja Evanđelja i postizanja mučeništva" ("proferendi evangelii martyriique faciundi cupidus"), a ne nekakvog "međureligijskog dijaloga".
Još jedna česta zabluda o sv. Franji jest mišljenje onih koji žele odnos sv. Franje prema stvorenjima tumačiti kroz prizmu moderne ideologije ekologizma.
No, i tu zabludu je osudio papa Pio XI., govoreći u svojoj enciklici:
"Etenim ex illa, quam attigimus delibavimusque, heroicarum universitate virtutum, ex illa vitae austeritate et paenitentiae praedicatione, ex multiplici illa operosaque emendandae societatis actione, integer Franciscus, christiano populo non tam admirandus quam mutandus, exsistit; qui, cum esset Praeco magni Regis, eo spectavit ut homines ad evangelicam sanctitatem et crucis amorem conformaret, minime vero ut florum et avium et agnorum et piscium et leporum tantummodo cupitores et amantes efficeret."
("Naime, iz ovog skupa junačkih kreposti, koji smo dotaknuli i iskusili, iz one strogosti života i propovijedanja pokore, iz onog mnogostrukog i napornog djelovanja kako bi se društvo popravilo, nastaje cjeloviti Franjo, kojem se kršćanski puk treba ne toliko diviti, koliko ga nasljedovati, njega koji je kao glasnik Velikoga Kralja težio tome da ljude suobliči s evanđeoskom svetošću i ljubavlju prema križu, a nipošto da ih učini samo tražiteljima i ljubiteljima cvijeća, i ptica, i riba, i zečeva.")
Nakon ovako jasnog nauka pape, kako je moguće da se danas, sto godina kasnije, pred svijetom promiče upravo ona kriva slika sv. Franje, koju je Pio XI. osudio?
Današnji neomodernisti prikazuju sv. Franju kao nekakvog "ekologa", koji je težio "međureligijskom dijalogu".
Naravno da iskreni promatrač u takvim tezama ne može vidjeti "kontinuitet" s naukom Pija XI., već je prisiljen priznati da se ta "moderna" stajališta mogu objasniti samo na dva načina:
1) ili oni ne znaju što je naučavao papa Pio XI. No, u tom slučaju, morate priznati da vas danas vode obične neznalice.
2) ili oni znaju što je naučavao papa Pio XI., ali to svjesno odbacuju. A to je puno gore od običnog neznanja.
No, što se tiče pravovjernih katolika, koji slijede tradicionalni nauk Crkve, nema nikakve dvojbe koja ja prava slika sv. Franje.
To je ona slika koju nam daje tradicionalna liturgija od početka, otkad je sv. Franjo proglašen svetim, a njegov oficij i misa uvedeni u liturgijske knjige. A ta liturgija nam kaže: "Franciscus, vir catholicus et totus apostolicus, Ecclesiae teneri Fidem Romanae docuit, Presbyterosque monuit prae cunctis revereri."
("Franjo, katolički i posve apostolski muž, učio je držati vjeru Rimske Crkve, i opominjao da se svećenike prije svih poštuje.")
