U rujnu 2025. objavio sam na ovom blogu tekst "Sv. Franjo Saleški protiv protestantizma i modernizma". U tom tekstu citirao sam apologetsko djelo sv. Franje Saleškoga Kontroverzije (Les controverses) u kojemu svetac brani katolički nauk od protestantskih zabluda i hereza.
Između ostaloga, naveo sam i citat gdje sv. Franjo kaže sljedeće o prevođenju Svetog pisma na sve narodne jezike i o narodnom jeziku u liturgiji:
"Pa ipak, ovdje je jedna od najuspješnijih smicalica koje je usvojio neprijatelj kršćanstva i jedinstva u našem dobu, kako bi privukao ljude. Znao je za znatiželju ljudi i koliko svatko cijeni vlastiti sud; i zato je naveo svoje sektaše da prevedu Sveto pismo, svatko na jezik pokrajine u kojoj se nalazi, a da održe ovo nečuveno mišljenje: da je svatko sposoban razumjeti Pisma, da ih svi trebaju čitati i da se javne službe trebaju slaviti i pjevati na pučkom jeziku svakog okruga."
Jedan čitatelj napisao je komentar na taj tekst u kojem kaže:
Donji citat iz teksta mi je nejasan, pa molim ako netko može objasniti: "...a da održe ovo nečuveno mišljenje: da je svatko sposoban razumjeti Pisma, da ih svi trebaju čitati...".
Meni ovo na prvu zvuči kao da sveti Franjo Saleški argumentira da ne trebamo čitati Sveto Pismo?
Za odgovor na ovo pitanje potreban je cijeli jedan novi tekst, koji, evo, sada napokon pišem.
Navest ću još citata sv. Franje Saleškoga iz njegova djela Kontroverzije, koji će razjasniti ovo pitanje.
Na početku trebam istaknuti da u jednoj stvari moramo biti posve jasni: katolik je dužan vjerovati sve što piše u Svetom pismu.
Sv. Franjo Saleški je ovdje posve jasan:
"Sveto pismo je u takvoj mjeri pravilo kršćanske vjere da smo obvezni svakom vrstom obveze potpuno točno vjerovati sve što ono sadrži, i da ne smijemo vjerovati ništa što bi mu makar malo bilo protivno… "
Međutim, to ne znači da se Sveto pismo treba prevesti na sve narodne jezike. Čovjek do spoznaje o sadržaju Svetoga pisma može doći na razne načine, npr. slušanjem propovijedi dobrog svećenika ili ispravnim vjeronaukom. Nije nužno da svaki čovjek osobno čita Bibliju.
Kod prijevoda Biblije na narodne jezike mogu se izdvojiti dva glavna problema... Dva ključna pitanja:
1) Hoće li ih prevoditelji ispravno prevesti?
2) Hoće li ih čitatelji ispravno shvatiti i tumačiti?
Evo kako sv. Franjo Saleški odgovara na ta pitanja.
1) O prevođenju Svetog pisma na narodne jezike
Upustiti se u prevođenje Svetoga pisma zahtijeva kompetenciju koju nema velik broj ljudi. To traži izvrsno poznavanje jezika, teologije, tradicije, zajedno s iskrenom željom da se prenesu prave riječi i smisao Svetoga pisma (a ne neke prikrivene agende).
Takvu kompetenciju nisu imali protestantski reformatori iz 16. stoljeća... A ipak su se upustili u prevođenje Biblije na narodne jezike i širenje svojih prijevoda po puku.
Uostalom, čak i ako netko zna jezike, zar ga to čini kompetentnim da prevodi Bibliju? Ako si naučio hebrejski ili grčki jezik, to ne znači da si odjednom dobio dopuštenje da prevodiš Bibliju protivno Tradiciji Crkve.
Sv. Franjo Saleški postavlja dobro pitanje:
"Što će biti s nama ako svatko, čim zna dvije riječi grčkoga i hebrejska slova, uzme dozvolu da tako sve okrene naglavačke?"
Nažalost, takve stvari možete vidjeti i danas. Izgleda kao da svaki "stručnjak", koji zna nešto malo hebrejskog, nešto malo grčkog, već misli da je kompetentan da prevodi Bibliju po svojoj volji.
Imajte na umu da je u Bibliji svaka riječ važna. Čak i najmanja nespretnost u prijevodu može izazvati ozbiljne posljedice.
Sv. Franjo Saleški ističe:
"Naš Gospodin nam pokazuje po Svetim pismima što moramo vjerovati, čemu se nadati, što ljubiti i činiti, i ovo istinskim izrazom svoje volje. Ako mi nešto dodamo, oduzmemo ili promijenimo, to više neće biti istiniti izraz Božje volje."
Kada Biblija prolazi kroz tolike prijevode na narodne jezike, možete biti sigurni da će se nešto nezgodno uvući u prijevod.
Sv. Franjo upozorava na ovu opasnost kod prijevoda na narodne jezike:
"Nema ničega na svijetu što se prolaskom kroz tolike ruke ne mijenja i gubi svoj prvotni sjaj... Budite sigurni da i Sveto pismo, koje prolazi kroz tolike prevoditelje, u toliko verzija i reverzija, ne može biti nepromjenjeno."
Narodni jezici su promjenjivi sami po sebi: mijenjaju se iz naraštaja u naraštaj. Ima li smisla podvrgavati Bibliju promjenama koje prate narodne jezike? Treba li svakih pedeset godina mijenjati prijevod Biblije, u skladu s promjenama u narodnom jeziku?
Sv. Franjo Saleški daje vrlo aktualnu ocjenu tog pitanja:
"Kad bismo, dakle, imali (posebno za javne službe) Biblije svatko na svojem jeziku, bilo bi potrebno svakih pedeset imati revoluciju, a u svakom slučaju s dodavanjem, oduzimanjem ili mijenjanjem mnogo toga nauštrb svete točnosti Svetog pisma, a to se ne bi moglo učiniti bez velikog gubitka."
Zato Crkva treba Bibliju u nepromjenjivom (latinskom) jeziku:
"Ukratko, više je nego razumno da se tako sveto pravilo kao što je sveta Božja Riječ čuva u ustaljenim [nepromjenjivim] jezicima, jer se ne bi moglo održati u ovom savršenom integritetu unutar bastardnih i nestabilnih jezika."
Ipak, sv. Franjo Saleški ne zabranjuje prevođenje Biblije na pučke jezike, ako se ti prijevodi drže odredaba Tridentskog koncila:
"No, obavještavam vas da sveti Tridentski koncil ne odbacuje prijevode na pučki jezik, koji su tiskani vlašću ordinarija. On samo zapovijeda da ih ne bi smjeli početi čitati bez dozvole poglavara. Ovo je vrlo razumna mjera opreza protiv stavljanja ovog oštrog i dvosjeklog mača u ruke onoga koji bi se njime mogao ubiti."
Sv. Franjo poručuje da Crkva ne odobrava da svatko tko zna čitati uzme Bibliju (na narodnom jeziku) i počne čitati:
"Crkva, dakle, ne odobrava da svatko tko zna čitati, bez daljnjeg jamstva o svojoj sposobnosti, osim onoga u što on sam sebe uvjerava u vlastitoj preuzetnosti, rukuje ovim svetim spomenom, niti je uistinu ispravno da to odobrava."
To je što se tiče privatnog čitanja Svetoga pisma. Što se tiče javnih službi (liturgije), sve je posve jasno: trebaju se obavljati na nepromjenjivom liturgijskom jeziku:
"Koncil također nalaže da se javne službe Crkve ne slave na pučkom jeziku, već na ustaljenom jeziku, svaka prema drevnim obrascima koje je odobrila Crkva. Ovaj dekret crpi svoje razloge iz onoga što sam već rekao; jer ako nije svrhovito tako prevoditi časni tekst Svetog pisma na svim stranama, pokrajinu po pokrajinu, najveći dio, a možemo reći i sve što je u oficijima preuzeto iz Svetog pisma, također nije prikladno davati na francuskom."
Pitanje točnosti prijevoda nije jedino pitanje koje se povlači kod prijevoda Biblije na narodne jezike. Javlja se također pitanje o sposobnosti čitatelja da razumije ono što čita.
2) Hoće li čitatelji ispravno shvatiti Bibliju?
Čak i kad je Sveto pismo točno prevedeno na narodni jezik, tko jamči da će ga čitatelji ispravno shvatiti?
Evo što sv. Franjo Saleški kaže o mišljenju kalvinista da svatko može razumjeti Bibliju:
"Mašta očito ima veliku moć nad hugenotskim shvaćanjima, kad ih tako apsolutno uvjerava o tom velikom apsurdu: da su Pisma svakomu laka i da ih svatko može razumjeti."
Sv. Franjo im upućuje dobro pitanje: Ako je Sveto pismo lako za razumijevanje, zašto vam je onda potrebno toliko biblijskih komentara i tumačenja?
"Ako je istina da je Pismo tako lako za razumijevanje, čemu koriste toliki komentari koje su izradili vaši službenici, što je predmet tolikih harmonija, što je korist od tolikog mnoštva škola teologije?"
Napomenimo da sami apostoli nikada nisu rekli da je Sveto pismo puku lako za razumijevanje. Naprotiv, sv. Petar u svojoj drugoj poslanici govori o teškoćama u razumijevanju poslanica sv. Pavla i opasnosti da ih se krivo protumači (2 Pt 3, 16-17). To i sv. Franjo Saleški predbacuje svojim protestantskim protivnicima:
"Zasigurno, sv. Petar ne dijeli vaše mišljenje, on nas uvjerava u svojoj 2. poslanici da u poslanicama sv. Pavla ima određenih točaka koje je teško razumjeti, što neupućeni i nepostojani iskrivljuju, kao i ostala Pisma, na svoju vlastitu propast."
Sv. Franjo daje niz primjera iz svojega vremena koji pokazuju kako su pojedini ljudi iz puka potpuno krivo shvatili dijelove Biblije koji su im pročitani na narodnom jeziku.
Mislite li da je danas bolje?
Što ćete dobiti time da date svakoj neukoj osobi Bibliju u ruke?
Evo, nakon pada komunizma u Republici Hrvatskoj su pojedini dijelovi Biblije postali čak i lektira na nastavi hrvatskog jezika u I. razredu gimnazije. Doduše, tu se Biblija više promatra u kulturnom pogledu, kao veliko djelo svjetske književnosti.
Tako je, primjerice, Pjesma nad pjesmama ušla u školsku lektiru.
Što ste time dobili?
Što ćete dobiti ako jednom 15-godišnjaku date u ruke Pjesmu nad pjesmama? On će sve krivo shvatiti.
Isto tako, ako nekoj neukoj osobi date u ruke psalme, ta osoba će mnogo toga krivo shvatiti. Kad vidi da se u psalmima spominju riječi "Izrael", "Jeruzalem", "Sion", pomislit će da se to odnosi na današnju židovsku državu... Kao što misle američki protestanti, a i neki njihovi oponašatelji u Hrvatskoj. Potpuno krivo.
U stvarnosti, psalmi donose proročanstvo o Kristu i Crkvi. U psalmima riječi "Izrael", "Jeruzalem", "Sion" označavaju Katoličku Crkvu, a ne današnje Židove.
Stoga, ako već dajete ljudima da čitaju psalme, dajte im i tumačenje psalama crkvenih naučitelja poput sv. Augustina i sv. Roberta Bellarmina.
I ako dajete ljudima da čitaju Pjesmu nad pjesmama, onda im dajte i tumačenje Pjesme nad pjesmama crkvenih naučitelja poput sv. Bernarda.
I ako dajete ljudima da čitaju Knjigu o Jobu, onda im dajte i tumačenje Joba u djelu pape sv. Grgura Velikoga (Moralia in Job).
Ali, ne možete ljudima davati samo tekst Biblije bez katoličkog tumačenja.
To se odnosi ne samo na laike, nego i na svećenike. Ni svećenik ne može shvatiti Sveto pismo ako ne proučava tumačenja Svetoga pisma u djelima svetih otaca i crkvenih naučitelja.
Naravno, od većine laika ne možete očekivati da se posvete proučavanju crkvenih naučitelja. Međutim, trebaju naučiti barem katekizam. Mislim, dakako, na tradicionalni katekizam, a ne na modernističke katekizme.
Kad vjernik usvoji osnove katoličkog nauka, onda može i plodonosno čitati Bibliju.
Na kraju podsjećam da link na Kontroverze sv. Franje Saleškoga možete pronaći u tekstu: Sv. Franjo Saleški protiv protestantizma i modernizma.
