Da se nadovežem na svoj prethodni tekst... Spomenuto je da je za vrijeme napoleonsko-francuske vladavine u Dalmaciji (1805.-1813.), zaustavljeno nastojanje dalmatinskih biskupa oko obraćenja istočnih raskolnika na katoličku vjeru, te je (po osobnom nalogu Napoleona) osnovana posebna raskolnička "eparhija dalmatinska" (koja je danas u sastavu raskolničke i heretičke "Srpske pravoslavne crkve").
Katolički misionarski duh nije se obnovio ni nakon prestanka francuske vlasti i ulaska Dalmacije u sastav Habsburške Monarhije. Društvo se sve više liberaliziralo. Katolička revnost je utrnula pred vjerskom tolerancijom.
Ali, sve to nije donijelo mir u područjima gdje su katolici i raskolnici živjeli izmiješani. Pogledajte kninski kraj. Je li sekularizacija društva okončala tamošnje sukobe? NE!
Ono što je prije sekularizacije bio vjerski sukob između katolika i raskolnika, nastavio se i kasnije - ali, sada kao nacionalni sukob između Hrvata i Srba. Taj će sukob trajati kontinuirano, s većim ili manjim intenzitetom, sve do Oluje 1995.
Činjenica je da suživota nikada nije bilo. Odnose između dviju zajednica karakterizirale su neprekidne trzavice i napetosti.
Ogledan su primjer: napadi na fra Miju Kotaraša tijekom 1920-ih.
Prije nego što navedem jedan takav slučaj, prvo da upoznam čitatelje s likom i djelom fra Mije Kotaraša.
Ovo je crtica o njemu u zborniku iz 1925. Znameniti i zaslužni Hrvati 925.-1925.:
U listu Narodna straža od 1. rujna 1923. naišao sam na vijest o jednom srpskom napadu na fra Miju Kotaraša 16. kolovoza 1923.
Kako su u to vrijeme razni režimski listovi krivo izvještavali, pa čak i odobravali napade na fra Miju Kotaraša, on je bio prisiljen slati ispravke i demantije.
U gore navedenom broju Narodne straže objavljen je jedan njegov ispravak poslan listu Dalmatinski radikal (jer ga ovaj nije objavio).
Ako su Kotarašu roditelji bili "pravoslavci", kako je on postao katolik, franjevac, svećenik?
OdgovoriIzbrišiTako što ga je privukla katolička vjera. Zašto su ljudi tijekom povijesti željeli postati katoličkim svećenicima? Jer su htjeli služiti tradicionalnu latinsku misu.
IzbrišiDa je Kotaraš kojim slučajem rođen nakon Drugoga vatikanskog koncila, vjerojatno se nikada ne bi obratio na katoličanstvo. Mislim da bi se Kotaraš zaprepastio da vidi protestantizirani NovusOrdo, pogotovo one izrazito antitradicionalne elemente, kao ženske ministrantice i "čitačice", laički djelitelji pričesti (teško svetogrđe)...