Travničko sjemenište utemeljio je 1882. nadbiskup Josip Stadler i predao na upravu isusovcima. Izvorna mu je namjena bila školovanje klera za biskupije: vrhbosansku, banjalučku i mostarsku. No, dolazili su na školovanje i kandidati za svećeništvo iz drugih biskupija, naročito isusovci.
U sklopu zavoda djelovala je i gimnazija s pravom javnosti. U gimnaziju su se mogli upisati i nekatolici, iako su u razredima bili odvojeni od katolika, a i nisu smjeli razgovarati sa sjemeništarcima.
U travničom sjemeništu školovali su se mnogi značajni ljudi naše Crkve: sluga Božji Petar Barbarić, p. Ante Gabrić, p. Petar Perica, nadbiskup Ivan E. Šarić, braća Čedomil Čekada i nadbiskup Smiljan Čekada, i mnogi drugi.
Zanimljivo je stoga pogledati kako je izgledao jedan običan dan u travničkom sjemeništu, od buđenja ujutro do polaska na počinak na večer.
To je na simpatičan način opisano u knjizi:
A. Puntigam-M. Vanino, Petar Barbarić, Zagreb 1936., str. 63.-66.
Prije nego što počnete čitati, uzmite u obzir da su u sjemeništu većinom bili dečki mlađe srednjoškolske dobi...
Glavni oltar u sjemenišnoj crkvi sv. Alojzija Gonzage...
Pri ovom je oltaru ministrirao na sv. misama i Petar Barbarić.
Preč. Stjepan Pašalić koji je išao s Petrom u razred, ovako je opisao Petrovu pobožnost
(str. 182.):
Petrovo je tijelo 1935. preneseno u crkvu sv. Alojzija. Ostala nam je fotografija tog događaja.
O sahrani Petrovog tijela ovako piše p. Miroslav Vanino (str. 283.):
Za kraj, evo još zanimljivih slika iz knjige...
Maturanti ispekli janje... (geni geni kameni... hehe...)
Sve ti je to, stari moj, davna prošlost. Pogledaj u što su se sjemeništa pretvorila nakon II. vatikanskog koncila.
OdgovoriIzbrišiDanas ući u sjemenište, znači staviti se pod duhovno vodstvo modernista. Znači biti pod poglavarsvom ljudi koji zapravo nemaju pojma o katoličkoj teologiji, jer su odgojeni na relativističkoj "novoj teologiji" i protestantiziranoj novoj liturgiji. Staviti se pod vodstvo takvih ljudi je potencijalno vrlo opasno. "Ako slijepac slijepca vodi, obojica će u jamu pasti." (Mt 15, 14)
Nije sve tako crno-"Mnogo je pozvanih,a malo izabranih."-i danas vrijedi.Iznimke potvrđuju pravilo,jer ima i danas po sjemeništima budućih svetaca,a to što je više kukolja,bit će i žito jače. Lucca
OdgovoriIzbrišiE moj Lucca, uopće nije pitanje o tome kakvi su ljudi u sjemeništima (dobri ili loši), nego kakva su ta sjemeništa - kakav je sustav obrazovanja, razvoja i discipline u njima.
OdgovoriIzbrišiKojem cilju smjera njihov program obrazovanja? Taj bi cilj trebao biti da formira borce za spasenje duša, a posve je suprotno u današnjem modernističkom sustavu, gdje se mladi formiraju za multikulturalizam i "međureligijski dijalog", kao nekakvi poluprotestanti.
I ne pretjerujem! Pogledajte što modernisti rade: "ODGAJATI ZA MEĐUKULTURALNI DIJALOG U KATOLIČKOJ ŠKOLI".
Čovječe... to meni izgleda kao kulturni marksizam nevješto zamaskiran u "miroljubivost". Ako se to danas predaje na "katoličkim" učilištima, onda stvarno...
OdgovoriIzbrišiI gore od toga! Recimo na KBF-u danas imaš cijele predmete koji nisu ništa drugo, nego multikulti-ljevičarska propaganda, npr. predmet "ekumenska teologija".
Izbriši