Prozelitizam naših franjevaca u 17. i 18. stoljeću

Fra Stipan Zlatović (1831.-1891.) bio je jedan od naših najpoznatijih franjevaca u 19. stoljeću.

Istraživao je arhive naših starih franjevačkih samostana.
Velik dio dokumenata (iz 17. i 18. stoljeća), koje je tamo pronašao, objavio je u svojoj poznatoj knjizi Franovci države presvetog Odkupitelja i hrvatski puk u Dalmaciji, izdanoj 1888. god. u Zagrebu.

Čitajući te dokumente, jednostavno nam upada u oči prozelitizam tadašnjih franjevaca.
Ne samo da su naši franjevci nastojali sve nekatolike u svojoj okolini obratiti na katoličku vjeru, nego su vodili i statistiku o tome... koliko su koje godine obratili ljudi.

Revnost franjevaca je najviše došla do izražaja nakon oslobođenja Knina, Sinja, Imotskog i Vrgorca od turske okupacije (krajem 1680-ih i početkom 1690-ih).
U ono je vrijeme na tom području živjelo još dosta muslimana (zahvaljujući više od 150 godina osmanske vlasti).

Franjevci su pokrenuli veliku akciju za obraćenje tih ljudi na katoličku vjeru.


Piše fra Stipan na str. 236.-237. spomenute knjige:

"Kad su pak Turci iz Dalmacije protjerani, po osvojenih mjestih u kojih bijaše Turaka, onda se ugleda revnost franovaca u pogled njihovog obraćenja.

God. 1688. kad Knin naši osvojiše, ot. Andrija Resica zađe po krajini i našavši dosta obitelji turskih, sve ih poduči i krsti. (Izvorne svjedočbe prov. Diedo 20. srpnja 1693. i prov. Barbaro 13. svibnja 1696. u arhivu u Kninu)

Po osvojenju Vrhgorca franovci obratiše u varošu i okolici 25 Turaka (Izvorne svjedočbe po matici krštenja prov. Valsove u arhivu samostana Makarske)

Po osvojenju Čitluka na Neretvi god. 1694. ot. Bartul Arbić krsti 30 Turaka, kako mu svjedoči prov. general Dolfin 6. lipnja 1696. (Izvorna u arhivu samostana Makarske).

Kad napokon god. 1716. Imotski naši osvojiše, župnik o. Stjepan Vrljić krsti 23 Turaka, svjedoči po župnom zapisniku kolunel Crnica. (Izvorna u arhivu samostana Imotskog)

Vitez Vale Nonković tvrdi da su franovci u Neretvi god. 1703.-1709. obratili i krstili 21 Turčina. (Izvorna u arhivu samostana u Šibeniku).

Spominjemo samo one u većem broju, a predugo bi bilo, kad bismo i pojedine bilježili. Izvan nevjernika Turaka franovački apostolat plodan bijaše i u pogled različitih inovjeraca...

Da ostale ne spominjemo, kazat nam je, da u onom god. 1729. prikazaše 271 obraćenje sa krivovjerstva na katoličku istinu. (Liber archiv. prov. u Šibeniku 183.)

Namjestnik generala franovaca god. 1723. prikaza na jedanput skupu Propagande [Kongregacije za širenje vjere] u Rimu svjedočbe, da su franovci države bosanske [tj. provincije Bosne Srebrene] kroz 23 godina obratili 1350 Turaka, razkolnika i krivovjeraca na istinu katoličansku, od kojih samo u Dalmaciji 186. (Izvorne u arhivu samostana Šibenika)."


I ne samo to, u drugim dijelovima knjige, fra Stipan spominje i da su franjevci obratili i neke židove u dalmatinskim gradovima na katoličku vjeru.