petak, 19. svibnja 2017.

118 godina najboljeg hrvatskog molitvenika



Prije točno 118 godina, 19. svibnja 1899., odobren je od crkvenih vlasti i tiskan molitvenik Gori srca.
Molitvenik je sastavio don Zvonimir Kirigin, tadašnji duhovnik zadarskog nadbiskupskog sjemeništa.

Po mom skromnom mišljenju, to je dosada najbolji hrvatski molitvenik.
Namijenjen je prvenstveno dječacima koji ministriraju na sv. misi (prepoznaje se autorova želja da ih potakne na izbor svećeničkog poziva), ali njime se dakako mogu koristiti i svi ostali. Sadrži sve što bi jednom prosječnom vjerniku moglo zatrebati.
Ovdje ćete naći sve važnije molitve i pobožnosti, kao i mnoge korisne pouke. Tu imate na jednom mjestu sve glavne litanije na latinskom i hrvatskom, te sve važnije crkvene pjesme (Pange lingua, Stabat Mater, Vexilla regis itd.).

Molitvenik preuzmite ovdje: Gori srca.

Izdvojit ću neke dijelove molitvenika na koje bi posebno trebalo obratiti pozornost.
Prvo vrijedi pročitati ovu kratku pouku o sv. misi na str. 49.-51., jer je ovo, kako i sam naslov kaže, prije svega molitvenik za pobožno slušanje svete mise.







Mislim da bi navedene pouke i danas mogle biti vrlo korisne za odgajanje djece u pravom katoličkom duhu.
Napominjem da don Zvonimir Kirigin pod izrazom "služiti misu" misli na ministriranje.
Ovo su, dakle, upute za ministrante.
Inače, don Zvonimir, po starom hrvatskom običaju, za ministranta koristi termin "đak" ("dijak").

Navodim ovdje str. 57.-62., gdje se nalaze općenite napomene za ministrante.










Nakon ovoga, na str. 63.-69. slijede redom nepromjenjivi dijelovi mise na latinskom.
Posebno je stavljen obrazac Mise za pokojne (Requiem) na str. 284.-288.

Također su stavljeni i poglaviti dijelovi Oficija za pokojne iz časoslova, koji se kod nas molio ne samo u sklopu sprovoda, već i odvojeno (i javno u crkvi i privatno kod kuće i po samostanima): kao važna i uspješna molitva za duše u čistilištu.

Don Zvonimir je u molitvenik stavio matutin iz oficija za pokojne s prvim nokturnom (koji se moli nedjeljom, ponedjeljkom i četvrtkom), te vespere.

















A ovako don Zvonimir navodi Vespere iz Oficija za pokojne (str. 302.-308.):









Broj komentara: 5:

  1. Kome nakon ovoga još nije jasno zašto je prije bilo tako puno svećeničkih zvanja?
    Znalo se tko je svećenik i što je svećenik. I to zato što je postojala snažna svijest o važnosti crkvenih obreda, pogotovo tradicionalne mise.

    OdgovoriIzbriši
  2. Ove upute za ministrante bi mogle danas dobro doći za pripremanje ministranata za tradicionalnu misu. Kad bi bilo više ministranata koji znaju ministrirati na tradicionalnoj misi, sigurno bi bilo i više tradicionalnih misa.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Malo je danas pravih ministranata...
      U "Novus Ordo-u" se izgubio identitet ministranta (isto kao što se izgubio i identitet svećenika). U "Novus Ordo" ministranti zapravo nemaju nikakvu definiranu ulogu i njihova zadaća je većinom samo da stoje uz oltar. Zapravo, "Novus Ordo" se lako može služiti i bez ministranta; oni nisu prijeko potrebni.
      Za razliku od toga, u tradicionalnom obredu ministrant ima vrlo važnu zadaću. On daje sve odgovore svećeniku, moli "Confiteor" u ime puka, prenosi misal sa strane Poslanice na stranu Evanđelja i obratno, drži pliticu dok se pričešćuju vjernici itd., itd.
      Znalo se nekada da se za ministrante biraju samo najbolji dječaci, oni koji već imaju zrno svećeničkog zvanja. To je bila priprema za svećeničku službu.

      Izbriši
  3. Sjajna je stvar kod nas tradicionalnih katolika, to što se mi možemo i danas služiti molitvenikom od prije 118 godina. Zato što je naša katolička vjera ista danas kakva je bila i 1899., i 1799., i 1699., i 1599.... i kakva je uvijek bila.
    Po tome se vidi da smo pravi katolici.
    A kod modernista nema tog kontinuiteta, jer je njihova "vjera" nastala krajem 1960-ih, a prije toga za njih nema ničega. Njihova "vjera" je konstantni "update": neprekidno uvođenje novotarija koje nitko živ više ne može pratiti.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Da! Modernisti ne mogu moliti ni bogonadahnuti psaltir, s obzirom da su izbacili nekoliko čitavih psalama i još podosta stihova iz ostalih psalama.
      F

      Izbriši