srijeda, 25. svibnja 2016.

Hrvatski biskupi: "Današnje bezboštvo ističe da ono jednako poštuje svako vjersko uvjerenje"

Dr. Antun Bauer, nadbiskup zagrebački 1914.-1937.

Od 12. do 16. listopada 1931., pod vodstvom nadbiskupa Antuna Bauera, održali su svi hrvatski i slovenski biskupi zasjedanje u Zagrebu, te izdali opširnu okružnicu. Određeno je da se ta okružnica pročita u svim crkvama, a objavljena je i u katoličkom tisku.

U toj su okružnici naši biskupi osudili komunizam, naturalizam i liberalizam.
Oštrim su riječima osudili i "kult golotinje" koji se javlja u dekadentnoj modi, u kinu, novinama, u izlozima i na plažama.
Pozvali su sve vjernike da se odreknu luksuza, kako bi pomogli siromasima (bilo je to vrijeme velike gospodarske krize).

Biskupi su odmah na početku osudili naturalizam.
Naime, vjera nas uči da se čovjek rađa sa zlim sklonostima, "pronus ad malum" ("sklon na zlo"). To je jedna od posljedica istočnog grijeha.
Kako kaže Knjiga postanka (8, 21): "sensus enim et cogitatio humani cordis in malum prona sunt ab adolescentia sua" ("jer osjećaj i pomisao ljudskog srca skloni su na zlo od njegove mladosti").
A još pokraj toga, vrag neprekidno napastuje čovjeka i nastoji ga navesti na grijeh. Vjernik je u neprekidnoj borbi protiv tijela, svijeta i vraga. Zato se zovemo vojujuća Crkva.

Naturalizam tvrdi suprotno - da se čovjek rađa dobar. Iz takvih shvaćanja razvili su se razni oblici antropocentrizma i liberalnog humanizma; obožavanje čovjeka i njegovog života na zemlji, širenje čovjekove "slobode", a odbijanje bilo kakvog napora i rada za vječni život.
No, i oni malo pametniji među humanistima su itekako svjesni čovjekove urođene pokvarenosti. Nije uzalud Thomas Jefferson napisao: "nema se više što slušati o vjeri u čovjeka, već ga lancima ustava treba sputati da ne čini zlo."

Naši su biskupi povezali naturalizam s vjerskim indiferentizmom i sinkretizmom.
Ovo su njihove riječi u okružnici:
"Ovo bezbožno shvaćanje života, što se zove u učenom svijetu naturalizam, zbacuje svu objavljenu istinu Božju, potkopava svaku ustanovu Katoličke Crkve, širi nauku, koja ne zna ni za Boga ni za besmrtnu dušu, tvrdi da je čovjek već po naravi svojoj dobar, pa da mu ne treba ni Boga, ni vjere, ni molitve, ni sakramenata, da bude i ostane dobar.
To bezbožno shvaćanje života, taj naturalizam, uči i tvrdi i to, da treba jednako poštovati svako mišljenje, i vjersko i bezvjersko mišljenje. A uistinu njemu nije ni do kakve vjere, a katolička mu je vjera uvijek pravi trn u oku.
To bezboštvo, taj tako zvani naturalizam, pobija i gazi svakim svojim korakom onu božansku nauku, za koju mora da bude, Božjom milošću i pomoću, svaki od nas spreman i život svoj dati, božansku naime nauku i istinu da je naša sveta katolička vjera jedino prava i spasonosna vjera.
A time što današnje bezboštvo ističe da ono jednako poštuje svako vjersko uvjerenje, pokazuje ono baš svoju neiskrenost i nedosljednost. Neiskrenost toga bezbožnog naturalizma vidi se kod nas i u tom što on postavlja sebe i svoju nauku na prvo mjesto. On vjeruje u onaj zakon po kojem su sve pojave života podvrgnute neprestanom mijenjanju i razvijanju. Vjeruje i u zakon, po kojem pobjeđuje u životnoj borbi samo ono što je jače. On uči da je čovjek postao od živine i da nema na svijetu nepromjenljivih istina i moralnih zapovijedi. Ono što je danas dobro, može da bude sutra zlo. Ono što jedan drži za istinu, može drugi da drži za laž, a pravo imaju obadva. I dok širi takove zablude, tvrdi o sebi da u svijetu nema nijedne druge moralne snage koja bi njemu bila ravna...
Tko ne vidi u svemu tome upravo ružnu himbu i laž njegove tvrdnje, da on podjednako poštuje svako vjersko uvjerenje? Tko da iz toga ne zaključi da taj naturalizam, to bezbožno shvaćanje života, ne samo da se protivi katoličkoj vjeri, već je upravo i pobija?"

Navedena naturalistička stajališta, koja su ovdje jednoglasno osudili hrvatski biskupi, danas se slobodno naučavaju na KBF-u, šire se u Glasu koncila, Kani i ostalom modernističkom i  pseudokatoličkom tisku.


4 komentara:

  1. Tadašnji biskupi kažu:
    "...onu božansku nauku, za koju mora da bude, Božjom milošću i pomoću, svaki od nas spreman i život svoj dati, božansku naime nauku i istinu da je naša sveta katolička vjera jedino prava i spasonosna vjera."

    Zanima me koliko bi današnjih biskupa bilo spremno umrijeti za božansku nauku i istinu da je naša katolička vjera jedino prava i spasonosna vjera.

    OdgovoriIzbriši
  2. Pa većina današnjih "vjernika" tu istinu ne vjeruje, a kamoli da bi bili spremni umrijeti za nju.

    Je li uopće vjernik netko tko odbacuje tu istinu?

    OdgovoriIzbriši
  3. Dogma glasi onaj tko ne gira samo jednu dogmu više nije katolik, automatski se isključuje jer ne drži do objavljenog Boga... Da je spas jedino u katoličkoj crkvi je dogma.... Današnji biskupi, svećenici, laici koji odbacuju makar samo jednu dogmu i makar išli svaki dan na Misu ili je slavili nisu katolici.To ne kažem ja već dogma katoličke crkve.

    OdgovoriIzbriši
  4. danas je u crkvi nažalost prisutna golotina za vrijeme mise (nisam to primijetila i u TLM) i svećenici šute i nitko nikoga ne opominje da to nije dostojno ni ulice, a kamoli Božjeg hrama... kako će svećenik opomenuti kad je nažalost i sam izgubljen po pitanju vjere... Jedan mi danas svećenik reče nemoj opomenuti drugoga na poslu da širi vulgarizme i psuje da ne bi dobila šamar od te druge osobe... Nekad su ginuli za Boga i vjeru, a danas se zavlače u komociju... Bilo bi dobro (čast izuzecima jer su me takvi privukli crkvi)da se svećenici odreknu svoje komocije i luksuza i to podijele sa siromašnima, barem jedan dio... Prvi da pokažu primjerom kao pastiri duša, a onda da pozovu i laike... Međutim mislim da smo semnogo udaljili od toga...

    OdgovoriIzbriši